Josipović ima Jovića čiji savjeti nisu uvijek u interesu Hrvata, a nema savjetnika za hrvatsko iseljeništvo

Antun Babić, bivši savjetnik predsjednik Tuđmana, bivši pomoćnik ministra povratka i usljeništva te bivši generalni konzul RH u Melbourneu upozorio je danas na, kako kaže, gotovo potpunu medijsku blokadu prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa, te da predsjednik Josipović ima savjetnika za vanjsku politiku, Dejana Jovića, koji živi u Londonu i koji mu daje savjete koji nisu uvijek u interesu hrvatskog naroda, a nema savjetnika za iseljene Hrvate.

“Održavanje povijesnog prvog Hrvatskog iseljeničkog kongresa, finacira se iz donacija i od pomoći iz iseljeništva, nije dobio nikakvu potporu od najvažnijih državnih institucija Republike Hrvatske, što najbolje pokazuje kakav je institucionalni odnos Hrvatske prema njezinom iseljeništvu”, kazao je u priopćenju upućenom medijima sudionik Hrvatskog iseljeničkog kongresa Antun Babić.

Hrvatska kontra svjetskih trendova prema dijasporama

“U vrijeme kad se sve veći broj, velikih i malih, zemlja u svijetu, od Kine, Indije i Brazila, do Izraela, Italije, Poljske, Meksika, Armenije itd., sve više obraća njihovim dijasporama i koristi njihovu veliku financijsku moć, znanje, iskustvo i veze u svijetu za svoj brzi gospodarski razvoj, u Hrvatskoj i dalje vlada institucionalni otpor prema hrvatskom iseljeništvu, a da ne govorimo o medijskom blokadi prema svemu što se odnosi na hrvatsko iseljeništvo. Za većinu hrvatskih vladajućih elita kad se spomene hrvatskog iseljeništvo onda se u njihovim glavama javlja samo slika njemačkih bauštela”, rekao je Babić.

Babić je osudio gotovo potpunu medijsku blokadu o održavanju povijesnog Hrvatskog iseljeničkog u Zagrebu od 23. do 27. lipnja i posebno korisnim raspravama koje se na Kongresu vode o tome kako i na koji način hrvatska dijaspora može najbolje pomoći u izvlačenju Hrvatske iz današnje teške gospodarske i društvene krize, te dodaje da predstavlja i neprijateljski čin kako prema hrvatskom iseljeništvu tako i prema potrebama već napola gladnog hrvatskog naroda u domovini.

“Iz svih stranih investicija u Kini u 70% slučajeva stoje kineski iseljenici, a Kina je danas druga najveća gospodarska i vojna sila u svijetu. Uloga kineskih iseljenika imala je i još uvijek ima ključnu ulogu u naglom Kine u svjetsku velesilu. Indijski iseljenici svake godine u Indiju šalju i do 50 milijardi dolara doznaka,” naveo je Babić.

Babić smatra da to nije slučajno, jer Kina, Indija i sve druge nabrojane zemlje imaju institucionalno odlično razrađene državne politike i sustave u odnosima s njihovim iseljeništvom. Na primjer u Armeniji, koja ima tri milijuna stanovnika i isto toliko iseljenika, postoji Ministarstvo za dijasporu, na čelu kojeg se nalazi ministar koji je po političkom utjecaju drugi čovjek u vladi Armenije, rekao je.

Treba reći da i usprkos gotovo neprijateljskom odnosu službene Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu, hrvatsko iseljeništvo još uvijek svake godine šalje u Hrvatsku oko 3 milijardi dolara samo u doznakama, istaknuo je Babić.

U Hrvatskoj je potrebna jedna sasvim nova paradigma u odnosima prema iseljeništvu

Babić smatra da je Hrvatskoj potrebna jedna potpuno nova paradigma u odnosima između hrvatske države na svim razinama i hrvatskog iseljeništva diljem svijeta. “Hrvatskoj nije potrebno njezino iseljeništvo da bi se Hrvatska razvila u gospodarsku i vojnu silu, poput Kine i Indije, no, s druge strane, nema nikakve dvojbe da je Hrvatskoj vrlo potrebno njezino iseljeništvo da bi se Hrvatska izvukla iz današnje sve opasnije gospodarske, političke, demografske, duhovne i moralne krize”, kazao je Babić.

Politika prema iseljeništvu ne smije biti samo kozmetički privjesak u nekim institucijama, ona mora postati vrlo važan sastavni dio mainstream politike u Hrvatskoj, istaknuo je Babić.

Hrvatskoj treba Ministarstvo povratka i useljeništva

Babić tvrdi da je Hrvatskoj potrebno snažno i djelotvorno Ministarstvo povratka i useljeništva i Predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora s posebnim savjetnicima za iseljeništvo.

Ured za iseljeništvo i povratnike trebao bi imati i Zagreb, kao i sve županije u Hrvatskoj, kao što je to slučaj u Kini i brojnim drugim zemljama s velikom dijasporom, rekao je Babić.

Glavna poruka ovog priopćenja ide zapravo predsjedniku Republike dr. Ivi Josipoviću, koji je bio na sv. Misi za Domovinu, za razliku od premijera Vlade Zorana Milanovića, naglasio je Babić.

“Osim što već ulazimo u vrijeme kampanje za izbor novog predsjednika Republike Hrvatske, osobno taj čin Ive Jospipovića doživljavam i kao njegovo učenje da predsjednik jedne države može biti dobar predsjednik samo ako je uz svoj narod, pa i uz one koji nisu glasovali za njega, kako onaj dio naroda u Domovini tako i u iseljeništvu”, poručio je Babić predsjeniku.

Iseljeništvo je jednako važno kao i vanjska politika

Babić je zapitao predsjednika zašto u ove četiri godine nije smatrao potrebnim naći stručnog i sposobnog savjetnika za hrvatsko iseljeništvo, u kojem živi druga polovica hrvatskog naroda?

Hrvati u iseljeništvu, a posebno visoko obrazovan i utjecajan drugi, treći i četvrti naraštaj, najbolji su hrvatski strateški partner i najbolju veleposlanici Hrvatske u svijetu, rekao je Babić.

“Predsjednik Josipović ima savjetnika za vanjsku politiku, Dejana Jovića, koji živi u Londonu i koji mu daje savjete koji nisu uvijek u interesu hrvatskog naroda i Republike Hrvatske. Ako uistinu želi pomoći Republici Hrvatskoj da se počne izvlačiti iz ovog katastrofalnog gospodarskog stanja, te ako iskreno želi postati predsjednik svih Hrvata, pa i svih hrvatskih građana, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, onda je nužno da mu politika prema hrvatskom iseljeništvu bude jednako važna kao i vanjska politika”, smatra Babić.

Babić je poručio predsjedniku neka pronađe i u Hrvatskoj i u isljeništvu cijenjenog i stručnog savjetnika za iseljeništvo, koji će za razliku od Dejana Jovića, neizostavno davati savjete koji će uvijek imati za cilj obranu hrvatskih interesa i snažno doprinositi pozitivnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske.

Uz veliku potporu Kardinala Bozanića i Biskupske konferencije, na Hrvatskom iseljeničkom kongresu, sudjeluje preko sto pedeset svjetski poznatih akademika, znanstvenika, profesora, poduzetnika, pisaca, umjetnika, predstavnika hrvatskih zajednica i sportaša hrvatskog podrijetla iz svih dijelova svijeta, veliku potporu dao je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, naglasio je Babić u priopćenju.