Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, analizirao je rezultate izbora za Europski parlament za portal Vijesti.ba.
O Europskoj Uniji
“Mediji su prognozirali, ili barem upozoravali na mogućnost drastične promjene europske političke scene sa snažnim skretanjem u desno. Tome doprinosi i činjenica da je tvrda desnica svugdje, pa i u Hrvatskoj, vrlo angažirana, bučna i vidljiva. Nasuprot toga, ljevica je u EU dosta mlitava, pa je bio dojam da nadolazi veliki desni val koji će potopiti EU brod. Ukupno gledajući, donekle se i dogodio zaokret u desno i jačanje radikalne i protueuropske desnice.
Činjenica je da će proeuropske stranke i u buduće imati jasnu većinu i da od kolapsa EU, srećom, nema ništa. Ali, bila bi velika greška zaspati na lovorikama. Desnica će sasvim sigurno nastaviti sa sadašnjom strategijom podrivanja europskih vrijednosti i institucija i već se sada spremati za nove domaće i europske bitke.
Europa će se izvući iz ove desne najezde. U suprotnom, apokaliptička vizija projekta ujedinjene i demokratske Europe zaista može postati stvarnost, teško zamislivu bez novih ratova i nazatka našeg kontinenta.”
Fra Miljenko Stojić: ‘Ivu Josipovića opovrgavaju jugokomunistički planovi i izjave partizana’
O rezultatima izbora
“HDZ je prošao dosta lošije od očekivanja, pa to generira i ocjenu o debaklu. Mislim da je ta ocjena pretjerana, bez obzira što su očito HDZ-ovci nezadovoljni, a mediji jedva dočekali da se ohrabre i u Plenkoviću pronađu novu metu. Zapravo, Plenković je loše procijenio efekte ograđivanja od desnih ekstremista i sad za to plaća cijenu. Za klijentelistički dio HDZ-a ovaj je relativni neuspjeh katastrofa, za tvrde desničare u HDZ-u casus belli za obračun s proeuropskim dijelom stranke.”
S druge strane, proces jasne stratifikacije na desnici ima za cijelo društvo i dobrih strana. Konačno bi mogao prestati maskenbal u kojemu se dio najtvrđe desnice skriva pod skute ipak umerenije percipiranog HDZ-a. Ali, stratifikacija na desnici je donijela Hrvatskoj i lošu vijest. Pokazalo se da je tvrda desnica, kad bi mogla pod isti šator, prilično jaka, jača nego što su mnogi mislili dok se dio te desnice bio hibernirao u HDZ-u, percipiranom kao ipak umjerenom strankom. Iako, HDZ to u suštini nije nikada bio, on to nije ni danas. HDZ je svojevrsna koalicija građanske proeuropske desnice i desnih, često ustašofilnih radikala. Ako se nastavi, ta bi stratifikacija HDZ-a mogla imati dugoročne posljedice, i za sam HDZ i za cijelu našu političku scenu.
O SDP-u
“SDP je s brojčano ne osobito velikim rezultatom odličnim Bernardićevim pristupom ovim izborima dobio snažan vjetar optimizma koji je mnoge iznenadio. Iznenadio je sve one koji su permanentni medijski linč Bernardića i SDP-a prihvatili kao definitivnu ocjenu njihove snage. Pokazalo se da ni vanjski napadi, ni unutarnje podrivanje vodstva stranke nije dotuklo tu, na hrvatkoj sceni ipak dobro ukorijenjenu stranku. Možda će ovo biti povod da mediji ipak realnije vrednuju SDP i Bernardića koji je s nekoliko posljednjih govora pokazao da ima “državnički gard”. Smatram da SDP može ozbiljno napredovati ako Bernardić uloži dodatni napor na okrupnjavanju lijeve scene i potvrdi se, ne samo kao formalni, nego i kao stvarni lider ljevice. On za to ima intelektualne predispozicije a i potrebnu političku strast.”
O Mislavu Kolakušiću
“Protestna scena dobila je novu zvijezdu, Kolakušića. Iza njegove komunikacijski vrlo dobre predstave, nažalost, barem ne još, nema ozbiljnog političkog projekta. Ali, tko zna, možda zaista baš Kolakušić potakne reforme koje sada tek naznačuje u medijski probavljivim skicama. Ako u tome bude ozbiljan, javnost će brzo zaboraviti Živi zid. Ako ne, imat ćemo još jedan Živi zid a oba će, prije ili kasnije, urušiti.”
O Daliji Orešković
“Velika nada nove hrvatske politike, medijski iznimno poduprta, Dalija Orešković je podbacila. Morat će uložiti dosta napora da joj se projekt potpuno ne potopi. Bilo bi šteta jer je riječ o političarki lijevog svjetonazora koja ima što za reći, ali koju je medijska slava odvukla na krivi kolosjek. Umjesto da gradi autohtoni politički projekt ili da razmišlja o sudjelovanju u projektu novog objedinjavanja ljevice, krenula je retorikom i nastupima stopama Živog zida. Zaista želim da ta pametna i obrazovana dama ne bude tek epizoda na sceni već da zauzme važno mjesto u krugu ujedinjene ljevice.”
O Amsterdamskoj koaliciji
“Amsterdamska koalicija, koja je donekle nastala i kao posljedica nekadašnjih problema u SDP-u, ostvarila je zahvaljujući snazi IDS-a očekivani minimalno uspješni rezultat. Osobno, mislim da nema puno nade da ta koalicija opstane za parlamentarne izbore. Naime, izvan Istre nema velikih izgleda, a u i Istri ostatak koalicije IDS-u uopće ne treba. Bilo bi dobro da neke članice Amsterdamske razmisle o ideji ujedinjavanja na ljevici jer bi im to mogao biti jedini put opstanka na političkoj sceni.”
Prisjetimo se Josipovićeva predsjedničkog mandata i neuspjelog pokušaja osvajanja drugog
Ivo Josipović u drugom je krugu osvojio je 49,26% glasova, a njegova oponentica Kolinda Grabar-Kitarović 50,74%, time je Josipović postao prvi predsjednik Republike koji nije osvojio drugi petogodišnji mandat.
Podsjetimo, tada se u izbornom stožeru SDP-ovog predsjedničkog kandidata Ive Josipovića, među gostima i simpatizerima koji su čekali rezultate prvog kruga izbora u zadnjim danima 2014. moglo se primjetiti glavnog tajnika i člana Predsjedništva HNS-a Srećka Ferenčaka. Tako se u stožeru proklamirane Josipovićeve ‘pravde i pravednosti’ našla osoba koja je malverzacijama oštetila državni proračun za više milijuna kuna i već po drugi puta nepravomoćno osuđena na zatvorsku kaznu.
Nakon poraza na izborima Josipović je osnovao vlastitu stranku Naprijed Hrvatska – Progresivni savez.
Na parlamentarnim izborima Naprijed Hrvatska podbacila
Na parlamentarnim izborima 2015. Josipovićeva Naprijed Hrvatska – Progresivni savez potpisala je koalicijski sporazum sa Narodnom strankom-Reformistima bivšeg potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Njegova stranka u koaliciji s reformistima Radimira Čačića osvojila je samo 13.314 glasova.
Za vrijeme svog mandata, za službenoga posjeta Bosni i Hercegovini ispričao se za pokušaje Hrvatske da podijeli BiH tijekom rata u Bosni i Hercegovini, održao je govor u Parlamentarnoj skupštini BiH u kojem je izrazio žaljenje što je i Republika Hrvatska dijelom svoje politike u devedesetima doprinijela stradanjima u Bosni i Hercegovini.
Tadašnja premijerka Kosor prozvala je Josipovića da je prekršio Ustav, pozvala je k sebi bivše hrvatske premijere i ministre vanjskih poslova koji su ostali bliski HDZ-u, a zasjedalo je i Predsjedništvo HDZ-a.
S liderima Islamske zajednice, tada se poklonio i žrtvama pokolja u Ahmićima i pokolja u Križančevu Selu.
Hrvatsko nacionalno etičko sudište, udruga koja okuplja članove izrazito desnih političkih stavova, optužilo je i 10. prosinca 2014. etički osudilo Ivu Josipovića zbog “veleizdaje Hrvatskih nacionalnih interesa jer je primjerice na javnim dužnostima i na različite načine, sudjelovao u sustavnom krivotvorenju povijesne istine o hrvatskom Domovinskom ratu, pa je s tim krivotvorinama pridonosio politici sustavne kriminalizacije hrvatske države i Domovinskog rata”.
U osudi se navodi i da je Josipović “2000. godine kao član državnog Savjeta za suradnju s MKSJ sudjelovao u izradi strategije o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, a na temelju kojeg je Republika Hrvatska neutemeljeno optužena za planiranje i provedbu udruženog zločinačkog pothvata. Pri tome Savjet svoj prijedlog strategije suradnje nije najprije usuglasio s Haškim tužiteljstvom, a tek potom uputio na usvajanje Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru, što je imalo za posljedicu izručenje hrvatskih generala Haškom sudu”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
