“Bivši predsjednik uvijek je nastojao gajiti imidž tolerantnog i odmjerenog političara, ali ovaj istup posve odudara od toga. Takvi istupi ne doprinose kulturi dijaloga i toleranciji, već nastavku višegodišnje konfliktne političke komunikacije i stvaranja negativne atmosfere i podjela u društvu oko svih pitanja koja se odnose na religijsku i sekularnu kulturu”, kaže sociolog Marko Mustapić na neprimjeren komentar bivšeg predsjednika Ive Josipovića koji je tijekom blagdana Velike Gospe izazvao bijes katoličkih vjernika jer se na društvenim mrežama okomio na nadbiskupa splitsko-makarskog Marina Barišića i Katoličku crkvu u cjelini.
Nadbiskup metropolit splitsko-makarski msgr. Marin Barišić predvodio je euharistijsko slavlje na blagdan Velike Gospe u Sinju i tom se prilikom osvrnuo na stanje u obiteljima u Hrvatskoj.
“Nedavno smo mogli čuti i pročitati da je pojava rastava u Hrvatskoj u porastu. Kao neslavan slučaj spominje se naš grad Split. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, a kojeg su prenijeli gotovo svi portali, 2016. godine u Splitu je bilo 779 vjenčanja, a 466 rastava. Zaista, ove brojke nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Ni Crkvu ni društvo, ni medije ni kurikularne reforme, ni gospodarstvo ni politiku, ni obrazovanje ni odgoj. (…) daleko više od gospodarske krize opasnija je već spomenuta pojava napuštanja doma – tj. raspuštanja doma, a to je rastava braka. Kako je tužno i bolno čuti riječi djeteta koje kaže: tata nas je napustio, ili mama je otišla od nas. Poštovani roditelji, vaša djeca ne žele biti podijeljena i rastrgana između oca i majke, već žele biti zagrljena“, poručio je nadbiskup desetcima tisuća vjernika u Sinju.
> Zašto se Josipović pridružio Stubbsu u govoru mržnje prema Crkvi i vjernicima?
“Twitter je takav medij da se reagira spontano i na način na koji čovjek ne bi reagirao u raspravi ili u drugom mediju u kojem bi vjerojatno izrekao drugačiju kritiku, ali napisao sam to što sam napisao. Da ste me vi zvali na intervju, vjerojatno ne bih koristio takve riječi. Moja poruka bila je da je to neprimjereno i da ne može gospodin biskup na taj način govoriti o razvodu koji je legitimna institucija hrvatske države jer pravni sustav za tu žalosnu činjenicu, kad dvoje ljudi ne može živjeti zajedno, predviđa mogućnost razvoda”, kazao je Ivo Josipović za Večernji list upitan je li mogao na primjereniji način napisati da se ne slaže sa stavom Crkve o rastavi braka.
Stjepu Bartulicu, koji mu je bio savjetnik za vjerska pitanja dok je bio predsjednik, začudila je Josipovićeva izjava o bunici…
“Čudi me da je kao bivši predsjednik išao do te mjere… Mogao je svoju kritiku reći na primjereniji način. Kao predsjednik je više pazio na riječi, čini mi se da je ovdje prevladala želja da se dodvori izrazito lijevom biračkom tijelu. Često se iznosi teza da je Crkva moćna institucija, a mnogi političari i javne osobe često kritiziraju Crkvu neprimjerenim tonom i ponašanje im ne odaje dojam da se boje moći Crkve. Često se prelazi granica. U javnom prostoru i među političarima jako se pazi na prihvatljivo izražavanje o manjinama i drugim vjerskim zajednicama, ali katolike se vrlo slobodno vrijeđa”, drži Bartulica.
Uvredljivom smatra i Josipovićevu izjavu: “Nije Hrvatska katolička džamahirija”.
“Nije sporno da je Hrvatska sekularna država niti vjernici očekuju da bude teokracije, ali neki ljudi žele da cijelo društvo bude sekularno, a to je neprihvatljivo jer vjernici imaju pravo javno izražavati vjeru. Jedno je sekularna vlada, a drugo je sekularno društvo koje smo imali u Jugoslaviji. Puno se govori o toleranciji, osobito na ljevici, a sad vidimo manjak te tolerancije”, kaže Bartulica.
Granica privatnog i javnog Komunikologinja Smiljana Leinert-Novosel ističe da ljudi ne znaju razgraničiti privatnu i javnu komunikaciju.
“Ako je Josipović htio biti duhovit, to je neuvažavanje druge strane, jer morate razmisliti hoće li to drugoj strani biti duhovito ili ćete izazvati zgražanje ili u najmanju ruku čuđenje. Vrlo je osjetljivo tako govoriti o nekom tko je na čelu institucije koja obuhvaća ogroman broj vjernika i zbog osjećaja vjernika treba dodatno stati i razmisliti. Neslaganje se može izreći i na drugi način”, kazala je Leinert-Novosel.
> Ljevičarski govor netolerancije i mržnje širi se Hrvatskom – zašto je to tako?
Podsjetimo, vrijeđanje nadbiskupa metropolita splitsko-makarskog msgr. Marina Barišića nije bio jedini uvredljiv komentar na društvenoj mreži bivšeg predsjednika prof. dr. sc. Josipovića i redovitog profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Tijekom blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, komentirajući propovijed nadbiskupa Barišića na društvenoj mreži zapitao se Josipović je li se nadbiskup najeo bunike a uoči blagdana podijelio je i potpuno neprimjeren tekst iz Novoga lista, dnevnih novina koje svoje čitatelje redovito uoči velikih vjerskih blagdana ponižavaju novinskim napisima kojima vrijeđaju katolike, usprotivivši se praćenju vjerskih sadržaja na blagdan Velike Gospe na državnoj televiziji podržavajući 77-godišnjeg Ivicu Maštruka, člana Programskog vijeća HRT-a i bivšeg “uglednog društveno-političkog radnika” koji je zauzimao značajne pozicije u jednopartijskom komunističkom sustavu.
Josipović se tom prilikom zapitao je li Hrvatska sekularna država ili katolička džamahirija.
“Na stranu to što iz te izjave probija neznanje, jer džamahirija je tek arapski naziv za sekularnu res publicu, suprotno nekom talibanskom kalifatu, sad očito imamo pravo pitati – je li agnosticizam zapravo samo krinka za još jednog ateista-antiteista koji se prošvercao na Pantovčak”, zapitao se Ivan Hrstić u Večernjem listu dodajući da Josipoviću očito teško pada medijska tamna strana Mjeseca na kojoj se zatekao nakon vlastite deložacije s Pantovčaka.
Ekonomski institut, Zagreb, čiji je dr. sc. Paul Stubbs znanstveni savjetnik, a koji je nedavno zaželio smrt kardinalu Bozaniću, osuđuje svaki vid komunikacije koji se može okarakterizirati kao vrijeđanje i omalovažavanje drugih osoba i institucija, govor mržnje, poticanje na nasilje i diskriminaciju te se, kako je naveo Večernji list, javno ogradilo od istupa dr. Stubbsa.
Ekonomski institut, Zagreb svaki takav istup smatra krajnje neprimjerenim i nedostojnim važne uloge akademske zajednice u društvu, navodi Večernji list.
Čeka se reakcija Pravnog fakulteta u Zagrebu o slučaju njihovog redovitog profesora – prof. dr. sc. Josipovića.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
