Jovanović nije bez ikakve potrebe isplaćivao riječkoj odvjetnici 3000 eura mjesečno

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović nije prouzročio dodatne troškove kada je angažirao odvjetnicu Emiru Džanović Filipović kao likvidatora Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske – BICRO d.o.o. i Hrvatskog instituta za tehnologiju – HIT d.o.o. nego je istina potpuno suprotna, tvrdi se u današnjem priopćenju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo je priopćenjem reagiralo na današnje medijske napise u kojima se ministra Željka Jovanovića proziva da je “korištenjem položaja pogodovao riječkoj odvjetnici Emiri Džanović Filipović koja je angažirana kao likvidator BICRO-a i HIT-a i time prouzročio nemale dodatne troškove”.

S tim u vezi, navodi se da poslovi likvidacije trgovačkih društava zahtijevaju specifična znanja iz područja trgovačkoga prava i računovodstva za što su se, prema vlastitom iskazu, obojica bivših direktora BICRO-a i HIT-a smatrala nekompetentnima – jedan je diplomirani inženjer matematike, a drugi diplomirani inženjer strojarstva. Dodaje se kako je, sukladno uredbi, obojici ponuđen radni odnos u Poslovno-inovacijskoj agenciji RH koji su oni svojevoljno prihvatili.

Kao drugi razlog za odluku da se angažira vanjski likvidator bila su saznanja o velikom poreznom dugu koji je u razdoblju od 2006. do 2012. napravio HIT, a BICRO je u isto vrijeme imao čitav niz visokorizičnih višemilijunskih plasmana bez ikakvih jamstava da će isti ikada biti vraćeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ispravnost odluke, ističe se, potvrđuju i nalazi likvidatorice i upravnoga nadzora MZOS-a koji su proslijeđeni USKOK-u te inspekcijama ministarstava financija i rada.

Treći razlog za angažiranje odvjetnice koji se navodi u priopćenju jest da se troškovi likvidacije pokrivaju jedino i isključivo iz proračuna tvrtki u likvidaciji te ni na koji način ne opterećuju Državni proračun tj. razdjel MZOS-a. Isto tako, dodaje se, “postupak likvidacije ima zakonom predviđenu proceduru pa tvrdnje da se postupak namjerno produžuje što, navodno, pogoduje jedino odvjetnici Džanović Filipović, nisu ništa nego najobičnija podmetanja pojedinaca koji su se uplašili istraga u tijeku”.

“Ne stoje ni tvrdnje da se odvjetnici Džanović Filipović bez ikakve potrebe mjesečno isplaćuje naknada u iznosu od 3000 eura. Naime, likvidatorica za posao koji obavlja nema propisanu fiksnu mjesečnu tarifu te se njezina bruto naknada, ovisno o obujmu posla, kreće od 700 kuna do, iznimno, 20.000 kuna”, navodi se. Dodaje se da odvjetnica na iznos koji prima sama plaća poreze i doprinose, pa, kada se od istoga odbiju troškovi telefona, prijevoza i drugi troškovi, njezina najveća mjesečna neto plaća ne prelazi 9000 kuna, što je prije prelaska u Agenciju iznosila i prosječna mjesečna plaća za 48 djelatnika HIT-a i BICRO-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Suprotno napisima u medijima, za vrlo osjetljiv posao tijekom kojega ona mora „spasiti“ desetke milijuna eura državne imovine, likvidatorica nije naplatila niti jednu dnevnicu”, ističe se u priopćenju MZOS-a.

Podsjeća se da je Uredbu o osnivanju Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO) donijela hrvatska Vlada u studenome 2010. godine. Uredbom o izmjenama Uredbe o osnivanju BICRO-a pripojen mu je i HIT d.o.o.

Kako bi, zaključuje se, Poslovno inovacijska agencija mogla preuzeti poslove i djelatnike dvaju trgovačkih društava iz kojih je nastala nova Agencija, BICRO i HIT na svojim su skupštinama održanim 28. studenog 2012. donijeli jedino zakonski ispravno rješenje – odluke o likvidaciji trgovačkih društava s 1. siječnja 2013. godine, a odlukom skupština obaju društava za likvidatora imenovana je odvjetnica Emira Džanović Filipović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.