Hrvatska ekonomski zaostaje za ostalim članicama Europske unije. Kriza izazvana koronavirusom pokazala je svu ranjivost domaćega gospodarstva. Nužno je promijeniti njegovu nepovoljnu strukturu ako se uistinu želi krenuti dalje na zdravim temeljima.
Može li ova situacija biti povijesna prilika za itekako potrebnu transformaciju? Kako očuvati, ali i pokušati povećati broj radnih mjesta, kako povećati izvozničku bazu? Stvoriti uvjete za 100 tisuća novih radnih mjesta, povećati prosječne i minimalne plaće te uvesti dodatna porezna rasterećenja, neki su od Vladinih ciljeva.
Koliko u tome mogu pomoći 22 milijarde eura koje je obećala Europska unija?
U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” gostovali su ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić, poduzetnik i vlasnik Orbica Branko Roglić, Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, generalni direktor Emmezete Slobodan Školnik te predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago.
– Svi mi, i pozicija i opozicija, želimo da se zemlja razvija, da se boje živi, da se štiti okoliš, da se radi energetska tranzicija i to ponavljamo otkako se pojavljujemo ovdje zadnjih 20, 30 godina, ali vidimo da se malo toga događa. Nas je pogodio Covid kao cijeli svijet, ali imamo problem prije toga. Da se ne bi gospodin Ćorić naljutio, ali mi propadamo i stagniramo i od prije toga. Mi idemo prema dnu Europe, samo je Bugarska iza nas. A mi smo iza Slovenije bili najperspektivniji pa se postavlja pitanje u čemu je problem?, ističe Ljubo Jurčić na početku emisije dodajući da se ne bi trebali koncentrirati samo na Covid nego da treba pogledati i što je bilo prije toga.
Ćorić: Tu smo da otvorimo dodatni prostor
Ministar Tomislav Ćorić ističe da turizam ima udio oko 20% BDP-a, a da je cilj u idućim godinama da se to smanji, odnosno da će se fokusirati na one industrije u kojima Hrvatska ima šanse i unaprijediti ih.
– Tu su prvenstveno poljoprivreda i prehrambena industrija koja se na nju veže, naš potencijal u tom je području neosporan. Tu je i energetika u kojoj Hrvatska ima komparativne u odnosu na zemlje u okruženju. Tu su i ICT i gaming industrija koji bilježe sjajne rezultate te neke druge industrije. Tu smo da im otvorimo dodatni prostor, a ono što je važno jest da im ne smijemo smetati, pokazali su da mogu.
Je li navodnjavanje svemirska tehnologija?
– Mi smo danas čuli dosta dobrih poruka od premijera, puno je potencijala, puno se govori što nam treba, a puno manje se govori o tome tko će to napraviti, kada i kako. U toj konkretizaciji je dosta toga nedorečeno, ističe glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić dodajući da je pogubno za zemlju da proizvodimo samo 50% hrane koja nam je potrebna.
– Ne znam da li je svemirska tehnologija to navodnjavanje koje gledamo u drugim zemljama, možemo mi to i iz ovih 22 milijarde eura izvući, ali mi to moramo raditi u okviru svojih vlastitih odgovornosti, dodaje.
Hrvatske komparativne prednosti su turizam i poljoprivreda gdje je hitno potrebno navodnjavanje.
– Mi nismo trebali graditi pet arena, nego nam samo treba jedno navodnjavanje. Onda nam Slavonija ne bi otputovala, ističe Branko Roglić ističući da smo u ICT-u i sportu vrhunski, kao i u glazbi.
– Novac koji ćemo dobiti od te 22 milijarde, ne trebamo dati tvrtkama koje će taj novac potrošiti i neće ostvariti dugoročno održivi razvoj.
“ICT industrija su solo igrači, kao obitelj Kostelić”
Slobodan Školnik ističe sljedeće:
– Nama u gospodarstvu treba manje politike i manje države, ovi fantastični uspjesi ICT industrije nisu napravljeni smjernicama države, a koji su napravljeni usprkos okruženju, a ne zahvaljujući okruženju. To su solo igrači, kao obitelj Kostelić.
Ističe da u Hrvatskoj radi 53% aktivne radne snage u odnosu na prosjek Zapadne Europe koji iznosi 75%.
– Naš javni sektor je neefikasan, lijepo je da naše gospodarstvo raste, ali ono je malo i slabašno za sve ono što mora nositi na leđima. Imamo odnos radnika i umirovljenika 1 na 1, i to je ono što politika mora rješavati, a ne se baviti gospodarstvom.
Ćorić: Fokus će biti proizvodnja
Hrvatska je mala zemlja i mora se snažno vezati uz izvoz, za razliku od primjerice SAD-a koji ima svoje tržište s 350 milijuna stanovnika, ističe Darinko Bago.
– Sve vrijednosti u Hrvatskoj su stvorili pojedinci, sve to stvaraju pojedinačne ideje, a socijalizam razvija organizacija. Grupa ljudi može diskutirati, ali ne mogu imati ideju. Svjedoci smo tko su danas najbogatiji ljudi na svijetu, oni su prije 15 godina izašli iz garaže s idejom, dodaje Branko Roglić.
Ministar Ćorić kaže da će fokus u sljedećih nekoliko godina biti proizvodnja jer teško da će trgovina generirati izvoz.
– U Hrvatskoj se moraju afirmirati izvrsni, mora se naći program, ističe Darinko Bago.
– Bez uspješne države, nema uspješnog gospodarstva i poduzetnika, dodaje Ljubo Jurčić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
