Presuda u sudskom sporu između Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) stvorit će pravi problem za državne financije. Visoki sud nedavno je presudio da je Agencija Komori dužna platiti oko 3,5 milijuna kuna zbog obustave plaćanja komorskog doprinosa u 2012. godini, no kada se tome pribroje i zatezne kamate te parnični troškovi, iznos koji će ona, odnosno državni proračun, na kraju morati platiti doseže gotovo 6,4 milijuna kuna.
Problem je nastao u ožujku 2012. godine, kada tadašnji novi ministar poljoprivrede u Vladi Zorana Milanovića, SDP-ovac Tihomir Jakovina, posebnim dopisom o načinu i planu provedbe isplata državnih potpora u poljoprivredi nalaže Agenciji da odgodi isplatu komorskog doprinosa HPK. U svibnju je izmijenjen i Zakon o HPK, kojim se ukida obveza uplate komorskog doprinosa. Bio je to velik financijski udar za HPK, piše Jutarnji list.
Agencija za plaćanje o ovoj je presudi informirala i Državno odvjetništvo, kako bi provjerili sve relevantne informacije i preispitali odgovornost tada odgovornih osoba zbog nezakonitog postupanja.
“Sada se vidi kakvo je bilo postupanje prijašnjih garnitura, nije se poštovao zakon. Zbog toga nam se i događa kašnjenje u korištenju fondova EU, a štetu trpe poljoprivrednici”, rekao je Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede.
Ovaj rep koji je iza sebe ostavio Jakovina tek sad dolazi na naplatu, a u nastavku donosimo pregled ostalih afera koje su ostale iza njega. Hoće li DORH i njih istražiti?
Sumnjivi poljoprivredni poticaji bivšeg SDP-ovog ministra Jakovine: ‘Čudovišta iz ormara koja ispadaju’
Nasljeđe SDP-ovog ministra Tihomira Jakovine – Zašto rastu poticaji i uvoz hrane, a opada proizvodnja?
Tihomir Jakovina zasad se nije vratio poljoprivredi nego se nakon ministarskog mandata povukao iz politike, i sa suprugom se dao u nekretninska ulaganja. U prosincu 2017. godine napustio je SDP, kako tvrdi, zbog neslaganja s vodstvom stranke na čelu s Davorom Bernardićem.
Nekadašnji SDP-ov ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je došao u središte pozornosti 2016. godine kada je Europska komisija blokirala poticaje zbog sumnje da se radilo o mogućem pogodovanju i nepravilnostima tijekom njegovog mandata. Blokiranih je bilo čak 1,23 milijarde kuna.
SDP-ov Tihomir Jakovina obećao milijunske bonuse direktorima Hrvatskih šuma
“Nadzor smo aktivirali jer smo imali ozbiljne sumnje u stvaranje umjetnih uvjeta, s obzirom da su poduzeća koja su dobila potpore osnovana tri mjeseca prije objave natječaja, imala su iste vlasnike i adrese, svi projekti su potpuno komplementarni, a tražene potpore odgovaraju maksimalnom iznosu” , isticala je tada Christina Borchmann, direktorica Glavne uprave poljoprivrede i ruralnog razvoja Europske komisije.
Zamjerke idu i jer nisu istražene moguće nepravilnosti, iako je prijava bilo. “Agencija za plaćanja u poljoprivredi istražila je sporne projekte tek nakon velikog pritiska javnosti i nije utvrdila nepravilnosti, niti je ijedan uputila drugim tijelima radi daljnjeg istraživanja”, rekla je tada Borchmann.
Mostov zastupnik Miro Bulj početkom travnja 2017. tijekom izbijanja afere s Agrokorom upozorio je da su za SDP-ova ministra poljoprivrede Jakovine dvije milijarde kuna potrebnih OPG-ovima otišle Todoriću.
Tek je nakon otkrivene afere u Hrvatskim šumama i ugovorima koji su čelništvu ove tvrtke jamčili visoke bonuse, Jakovina odustao od kandidature za izbore za Hrvatski Sabor u rujnu 2016. tvrdeći da u svome radu nije činio ništa protivno zakonima, niti se protiv njega zbog njegovih postupanja vode ikakvi postupci. “Međutim, u ovom trenutku izložen sam napadima koji se koriste da se dovede u pitanje ne samo moj integritet, već i vjerodostojnost politike stranke koje sam član, SDP-a”, ustvrdio je tada Jakovina.
Afera “Apoteka”
Jedna od najvećih afera ministra Jakovine svakako je ona koju su neki mediji kolokvijalno nazvali “afera apoteka”, koja je zapravo pokazala da je ministar bio u sukobu interesa. Naime u prosincu 2012. godine mediji su otkrili da je ministar Tihomir Jakovina, iako je u to vrijeme već godinu dana bio ministar i obnašao tu odgovornu dužnost, kao vlasnik te direktor tvrtke TJ-PROM, što državi, što nekolicini drugih vjerovnika, ukupno dugovao više od 150 000 kuna, to mu je okvalificirano kao sukob interesa koji je zapravo trajao od 2001. godine i njegovog izbora za načelnika općine Bukovlje. Vlada je zapravo tu aferu dobrim dijelom prešutjela kao i upozorenja koja su stizala iz oporbe ali i od neovisnih političkih analitičara koji su ovakvo ponašanje ministra okarakterizirali politički štetnim. Nakon što se čitav skandal razotkrio ministar je jednostavno prodao svoju tvrtku za 400 000 kuna te u tome nije vidio ništa sporno, naprotiv.
Ne samo da nije priznao pogrešku nego se pokušao opravdati da se na prodaju odlučio zato što ne želi da mu se spočitava formalno vlasništvo nad tvrtkom koju je ipak prodao više nego formalno, za stvarne novce. Najzanimljivije pitanje koje se nakon te afere moglo postaviti, i koje su neki mediji postavljali, zapravo je kako je ministar uspio prodati svoje nekoliko godina neaktivno poduzeće tako brzo nakon što je ono postalo predmet zanimanja javnosti? Zašto se na takav potez nije odlučio ranije ako je već imao pravih ponuda čime bi izbjegao političku štetu po Vladu i sebe samog kao političara te bi i barem djelomično izbjegao sukob interesa, iako je ministar, kako smo već spomenuli, u višegodišnjem sukobu interesa.
“Šećerna afera”
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je proizvodnu EU kvotu, koju su tri hrvatske šećerane od 2007. do 2011. ravnopravno dijelile po 33%, 2012. godine, o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer tržišne godine 2013./2014., preraspodijelio na način da je virovitičkom Viru dodijelio 9643 tone manju godišnju kvotu. Naime, ministrova raspodjela dobivene proizvodne kvote EU od 192.877 tona je bila na 65% u korist Vira i Sladorane te 35% u korist osječke šećerane.
Odluka ministra Jakovine, da se osječkom kralju šećera Marku Pipuniću dodijeli izvozna kvota od 80.000 tona šećera u zemlje EU, koja je donesena u studenom 2012., bila je predmet istrage USKOK-a. Upravni sud u Osijeku je, odlučujući o tužbi Sladorane d.d. i Vira d.d. poništio rješenja Ministarstva poljoprivrede iz 2012. godine o raspodjeli proizvodnih kvota za šećer. Njome je smanjenim proizvodnim kvotama, sporna bila šteta načinjena virovitičkoj šećerani i Sladorani.
Jakovina je istu stvar napravio tri mjeseca prije sporne odluke koju je Upravni sud ukinuo, u rujnu 2012., iako slučaj nije isti, no ponovno su u pitanju optužbe da je Jakovina pogodovao Marku Pipuniću na štetu Željka Zadre, vlasnika Viro-a i Sladorane, ovoga puta se radilo o smanjenju mogućnosti izvoza u EU.
Osim toga, povjerenstvo kojim je predsjedavala Jakovinina zamjenica, Snježana Španjol je donijelo odluku kojom se Pipunićevoj Tvornici šećera Osijek odobrava izvozna kvota od 80.977 tona šećera, a kako je RH u EU mogla izvesti najviše 180.000 tona šećera, osječka tvornica dobila je oko 45 posto ukupne izvozne kvote. Dvije Zadrine tvornice, dakle Viro d.d. i Sladorana d.d., ukupno su dobile preostalih 55 posto. Viro je dobio mogućnost izvoza 57.584 tone šećera ili 32 posto, a Sladorana d.d. 41.388 tona ili 23 posto.
Zbog svega Sladorana d.d. je podnijela kaznenu prijavu USKOK-u posebno ističući Jakovinu kao osobu koja ih je oštetila za najmanje 100 milijuna kuna, a šećeranu Viro za još 15 milijuna kuna.
Više o njegovim aferama čitajte ovdje:
Zašto DORH nije SDP-ovog Jakovinu istražio zbog pogodovanja jednoj hrvatskoj šećerani?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
