Kakav je stav hrvatske Vlade o TTIP-u i GMO-u?

Nezavisni saborski zastupnik Stipe Petrina najavio je u srijedu kako želi pokrenuti opoziv premijera Tihomira Oreškovića, zbog izjava da Vlada namjerava prodati 10 tisuća hektara zemljišta u Slavoniji.

“Na pitanje kome, i iz kojih razloga, tajanstveni odgovor glasio je bogatom Arapu. No mi još znamo kako se sprema da se u Hrvatsku dovede Monsanto, da se u Hrvatsku uvedu GMO proizvodi”, poručio je Petrina nakon saborske stanke.

Pitanje je kakav je stav hrvatske Vlade o TTIP-u, zašto za te ugovore lobiraju oni koji su plaćeni od kompanija, pita se Petrina koji zastupnike uvjerava da je multinacionalna kompanija Monsanto već pronašla modele kako izbjeći europski zakon i patentirati sjeme autohtonih sorti.

Sprega država i multinacionalnih kompanija

Pozivajući se na slučaj Kanade, zastupnik tumači da, ako bilo koje patentirano sjeme u posjedu i vlasništvu Monsanta padne na bilo čiju zemlju temeljem presude Vrhovnog suda Kanade, ta zemlja postaje posjed Monsanta.

Tvrdi i da je dio Sjedinjenih Američkih Država već uveo zabranu skupljanja kišnice, njemački Bundestag donio je zakon da voda više nije javno dobro, “dakle spustio nas je ispod razina životinja”.

“To će se desiti i nama. I nemojmo zaboraviti da će uzgajanje pomidora, krumpira, kupusa u vrtovima biti tretirano jednako kao uzgajanje danas nekih halucinogenih biljaka”, poručio je Petrina.

Preko TTIP-a do GMO-a

O trgovinskom sporazumu između EU-a i SAD-a građani vrlo malo znaju. Skraćeno nazvan TTiP omogućuje otvaranje europskog tržišta američkim prehrambenim proizvodima, a to u prijevodu znači GMO hranu, opasne kemikalije u kozmetičkim proizvodima. I dok se u Njemačkoj vode aktivne kampanje protiv TTiP-a, Hrvatska se bojažljivo priključila aktivistima koji 21. svibnja organiziraju međunarodni marš protiv Monsanta i TTIP-a.

Najspornije točke sporazuma su: GMO koji dolazi na naše police, trajno ugrožavanje radničkih prava i seljenje radnih mjesta u SAD”, kaže organizator prosvjeda protiv TTIP-a Dušan Cvetanović. “Američka pravila TTIP-om dolaze u EU, a tamo je nešto dobro dok se ne dokaže suprotno”, dodao je. Dolaskom Monsanta, kazao je Dražović – možemo se oprostiti s našim OPG-ovima. Osim GMO-a sporna je i upotreba pesticida, jer Monsanto ugrožava bioraznolikost, a mi bi postali eksperimentalni kunići, dodaje Dražović, potpredsjednik Slobodne Hrvatske. Cvetanović je iznio i podatak da ljudi u Hrvatskoj u svojim tijelima imaju najveću koncentraciju glifosata od svih u EU.

“Nama Monsanto ne treba. Zemlja smo koja može biti samoodrživa i moramo raditi na banci sjemena i bioraznolikosti. Ne dopustimo da nam uzmu hranu. Hrvatska ima kapaciteta za prehraniti 27 milijuna ljudi”, poručili su Cvetanović i Dražović.

Genetski modificirano sjeme povlači za sobom mnoštvo problema

Kao posljedica takvoj izloženosti u čovjeka se javlja tridesetak bolesti.

Prof. dr. sci. Marijan Jošt navodi neke: autizam, Alcheimerova bolest, sterilnost, ugibanje stanica zametka, malformaciju ploda, povećanje učestalosti raka tiroidne žljezde, raka jetre, raka žućovoda, prekomjerna debljina, celijakija, visoki krvni tlak, diabetes, bubrežne bolesti, porast muške neplodnosti itd.

U (bio)etičkom smislu genetski modificirano sjeme povlači za sobom mnoštvo problema, od štetnoga utjecaja na bioraznolikost, koji se očituje u krčenju šuma, smanjivanju biljnih vrsta, pojavi superkorova i superštetnika, preko potencijalno štetnoga utjecaja na zdravlje ljudi do pojave komodifikacije prirode koja se očituje u naplati patentnih prava te uskraćivanju prava poljoprivrednicima na slobodno raspolaganje sjemenom zabranom čuvanja sjemena za ponovnu sjetvu, istaknuo je Dr. Ivica Kelam, bioetičar na području genetski modificiranih usjeva, za Glas Koncila.

Spomenuta tvrtka Monsanto u Hrvatskoj je prisutna još od 2001. godine, kada su prvi put u Hrvatskoj osnovali podružnicu tvrtke.

Najveći klijent Monsanta u Hrvatskoj što se tiče sadnje hibridnog Dekalb kukuruza, prema riječima čelnog čovjeka Monsanta za područje bivše Jugoslavije, Agrokor je Ivice Todorića. Monsantov kukuruz sadi se u zapadnoj i istočnoj Hrvatskoj.

Isti taj preparat glifosat, koji Monsanto prodaje po Dalmaciji, jako je kontroverzan svuda po svijetu. Riječ je o aktivnom sastojku herbicida Roundup, proizvodu Monsanta – hormonskom otrovu, izaziva neurološke i reproduktivne poremećaje, a za kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prošle godine dodijelila službeni status ‘vjerojatnoga uzročnika raka’.

Zabrinjavajuće je što je potvrđeno da se u Hrvatskoj godinama ilegalno sije genetski modificirano (GM) sjeme soje, plodovi se beru i prodaju iako je Hrvatski sabor još 1998. godine donio odluku da se sjeme ne smije sijati ni u pokusne svrhe.

Kontrolom izvoza utvrđena soja od GM sjemena

Proizvođači iz istočne Slavonije priznali su znanstvenoj savjetnici Aleksandri Sudarić da siju GM sjeme ilegalno uvezeno iz BiH, a to je potvrđeno kontrolom izvezene soje, navodi Jutarnji list.

Iako državne institucije i inspekcije nadležne za kontrolu soje nisu utvrdile nijedan slučaj GM proizvoda, kasnija kontrola izvoza potvrdila je da je dio soje proizveden u Hrvatskoj od GM sjemena. Zbog ovih nezakonitih radnji nije pokrenut niti jedan istražni postupak i nitko nije odgovarao.