U posljednje dvije godine u Hrvatskoj se drastično povećava broj stranih radnika. Prevladavaju državljani Nepala, Filipina i Indije. Najprisutniji su u građevinskom, turističkom i ugostiteljskom sektoru, te u skladišnim poslovima. S ulaskom u Europsku uniju, Hrvatima se otvorilo veliko tržište rada što se logično odrazilo na tržište rada u Hrvatskoj. Kako je došlo do masovnog priljeva stranih radnika u Hrvatsku, osobito iz zemalja Trećeg svijeta?
> Strani radnici u RH i u Njemačkoj: Trebaju li znati jezik, kulturu, imati iskustvo?
Veliki odljev radne snage započeo je s ulaskom u Europsku uniju
U izdanju Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) 2022. izdana je knjiga „Strani radnici u Hrvatskoj: Izazovi i mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj“, autora Hrvoja Butkovića, Višnje Samardžije i Ivane Rukavine. Knjigu je financirala Europska komisija u sklopu projekta „Pregovaranje radnih uvjeta i socijalnih prava radnika migranata u zemljama SIE-a – BARMIG”. Hrvatsko gospodarstvo se nakon ulasku u Europsku uniju suočilo s velikim odljevom radne snage. Glavni razlozi su niske plaće u većini sektora, nedovoljno dobri uvjeti rada i praksa prijevremenog odlaska u mirovinu.
> Dr. sci. Žižić: Vladin narativ je da su strani radnici nužni, a tko se ne slaže je ksenofob ili fašist
Povećan broj imigranata iz trećih zemalja zabilježen je 2017. godine. Neto migracija se 2019. uravnotežila s otprilike 40 000 iseljenika i približno istim brojem useljenika. U razdoblju od 2017. do 2022. izrazito se povećala kvota za zapošljavanje stranih radnika. Najveći manjak radne snage imali su građevinski, turistički i ugostiteljski sektor.
Prekretnica: Zakon o strancima iz siječnja 2021.
Donošenjem novog Zakona o strancima u siječnju 2021. Vlada je prestala utvrđivati godišnju kvotu za zapošljavanje stranaca. Umjesto toga poslodavci od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) moraju zatražiti da provede testiranje tržišta rada prije nego što zatraže zapošljavanje stranaca. Na temelju broja i strukture nezaposlenih osoba te potreba za pojedinim gospodarskim djelatnostima HZZ odlučuje za koja zanimanja neće provoditi test tržišta rada. Prije tri godine vjerovalo se kako je Zakon dobar za privlačenje visokokvalificirane radne snage, ali je postupak prilično složen i dugotrajan. Od tek donesenog zakona očekivale su se korekcije. Autori ove analize IRMO-a zaključili su i kako Hrvatskoj „nedostaje dosljedna i pro futuro usmjerena migracijska i integracijska politika“.
> Strani radnici u Hrvatskoj: U ovoj godini izdano je gotovo 110 tisuća dozvola; evo otkud sve radnici dolaze
Hrvati van na bolje plaćene poslove, stranci u Hrvatsku na slabo plaćene poslove
Ekonomska recesija koja je započela 2008. godine potrajala je do 2015., prema procjenama nekih stručnjaka. U tom periodu Hrvati su bili prisiljeni napustiti zemlju i posao pronaći u bogatijim državama Europske unije. Dodatan faktor koji Hrvatskoj nikako ne ide u korist je i demografski slom Hrvatske. Problem je to s kojim se politika sustavno izbjegava ozbiljno suočiti i uložiti velika sredstva za poticanje mladih na obitelj. Nakon završetka krize, u Hrvatskoj je kronično nedostajalo radnika, pa su poslodavci izvršili pritisak na Vladu da olakša zapošljavanje stranih radnika.
> Liberalizacija tržišta i uvoz stranih radnika: Cvjeta biznis agencija za zapošljavanje
Radnici iz Trećih zemalja voljni su raditi za puno manje plaće, što su poslodavci i iskoristili. Time se i ruši cijena rada u Hrvatskoj. Prema dostupnim podacima HZZ-a za 2023. strani radnici su mjesečno zarađivali ne više od 700 eura neto. Za poslove konobara, kuhara, radnika visokogradnje, čistača, dostavljača, zavarivača, armirača, bravara, elektroinstalatera ili vozača radnik je bio plaćen u prosjeku 630 eura. Riječ je o plaći koja je nezamisliva prosječnom Hrvatu.
Nadalje, prema evidenciji HZZ-a trenutno je u Hrvatskoj 83 500 nezaposlenih. Prema važećem zakonu pravilo je prvo uputiti hrvatskog državljanina na rad poslodavcu, a tek kada on to odbije, dopušteno je zaposliti stranca. Vrijeme će pokazati što će donijeti takav odnos i države i poslodavca prema hrvatskom radniku.
