Kako prepoznati ‘masivni infarkt‘?

infarkt
Foto: GettyImages

Vijest o smrti zagrebačkog graonačelnika Milana Bandića šokirala je Hrvatsku. Iz Grada su priopćili kako je Bandić preminuo u noći sa subote na nedjelju od srčanog udara.

S Bandićem je na večeri kod prijatelja na Vrhovcu bio doktor Gzim Redžepi koji nam je opisao posljednje trenutke zagrebačkog gradonačelnika.

“Pozlilo mu je tijekom večere, samo se srušio sa stolca. Ja sam započeo reanimaciju. Hitna je došla jako brzo, bio je živ kad je došla. Reanimacija je nastavljena u bolnici na Svetom Duhu, ali nažalost nisu ga uspjeli spasiti”, kazao je za Dnevnik.hr doktor Gzim Redžepi, koji inače radi na pulmologiji na Jordanovcu.

Redžepi kaže kako je Bandić pretrpio masovni nasilni infarkt. “Bilo je to kao kad se nogometaši iznenada sruše nasred terena”, rekao je Redžepi.

A kako se infarkt može spriječiti, koji su simptomi i kakve su metode liječenja?

Postoji čitav kontinuitet bolesti koja počinje nakupljanjem masti i upalnih stanica u stjenci krvne žile. U početku nema simptoma jer nema značajnih ometanja protoka krvi kroz žilu. Daljnjim nakupljanjem žila se suzuje i javljaju se prvi simptomi, a ozljedom površine aterosklerotske nakupine i stvaranjem ugruška razvija se predinfarktno stanje i sam infarkt. Što u stvari znači infarkt? Infarkt srca nije samo „začepljenje“ žile, već je njezina posljedica.

Kako je protok krvi kroz arteriju blokiran, do pripadajućeg dijela srčanog mišića ne dolazi dovoljno krvi tako da u početku taj dio mišića prestaje sudjelovati u srčanoj funkciji, odnosno u „pumpanju“ krvi, a ako žila ostane zatvorena dulje, već nakon nekoliko sati taj dio srčanog mišića odumre i pretvara se u ožiljak. Iz ovoga se može zaključiti koliko je važno da se uspije žilu otvoriti u što bržem roku, odnosno prije nego prođe prvih jedan do tri sata od početka infarkta, odnosno simptoma. Svaka minuta je bitna! Pravovremenim otvaranjem žile može se spasiti srčani mišić i spriječiti nastanak infarkta ili smanjiti njegova veličina, pišu Hrvatsko kardiološko društvo i tvrtka AstraZeneca.

Ova spoznaja uvelike Vam može pomoći! Ako imate simptom boli u prsima nemojte čekati, jer u ovom slučaju reakcija na vrijeme znači spašeno srce. Što se ranije javite nadležnom liječniku ili u hitnu službu i dijagnoza bude ranije postavljena, veća je vjerojatnost pravodobnog liječenja. S druge strane bol u prsima je relativno čest simptom drugih bolesti i stanja koja nisu hitna kao infarkt, pa kad bi svi koji imaju te simptome požurili u naše hitne prijeme mogao bi nastati veliki nered. Stoga, bitno je pokušati jednostavnim jezikom objasniti što je tipično za bol kod infarkta i kada posumnjati na njega. U svakom slučaju, ako niste sigurni ipak je uvijek bolje potražiti savjet doktora.

Simptomi infarkta

Bol u prsima je tipičan i najčešći simptom infarkta srca. To je vrlo tipična bol koja se opisuje kao osjećaj težine na prsima ili kao da Vam je neko stavio „sto kila“ na prsa. Neki pacijenti čak ne karakteriziraju to kao bol nego čisti pritisak iza prsne kosti. To je također tipično mjesto i obično se vidi bolesnik kako drži ruku cijelom površinom iznad prsne kosti. Takva bol ponekad se šiti u vrat pa sve do lijeve čeljusti, u rame ili oba ramena, u lijevu ruku, katkada i u obje ruke. Kod nekih slučajeva bol se pojavljuje u trbuhu, najčešće u žličici. Ovo koji put za liječnike, a pogotovo bolesnike, biva zbunjujuće i navodi nas na pogrešnu dijagnozu – ispada da infarkt može boljeti od glave do trbuha. Jedan od mojih starih učitelja još kao mladog doktora me poučio da bol od infarkta nikada ne ide ispod pupka, ali niti iznad razine čeljusti prema glavi, dakle ipak postoji granica koja nam pomaže kod postavljanja dijagnoze.

Osim što treba prepoznati tipične simptome infarkta, mogu nam pomoći i podaci koji govore da se ne radi o infarktu. Tako, ako se bol javlja u razmaku od nekoliko sekundi pa nestaje, ako se bol pojačava i mijenja s pomacima i položajem tijela, ili s disanjem, vjerojatnost infarkta je mala. Također ako pokušate sami lokalizirati bol i pokažete prstom na jednu točku tada to najvjerojatnije nije bol od infarkta. To ne znači da se ne treba odmah javiti liječniku, već da je to bitan podatak koji vas i liječnika može dovesti do prave dijagnoze. Od dodatne pomoći su i prateći simptomi. Radeći godinama u hitnoj službi pregledao sam veliki broj bolesnika koji su došli s boli u prsima kao i sumnjom na infarkt, a na kraju se pokazalo da se radi ili o drugoj bolesti ili čak o nečemu što nije trebalo liječiti.

U takvim slučajevima od velike pomoći su pitanja o dodatnim simptomima. Na primjer, ako bol u prsima nije potpuno tipična tj. ne odgovara gore navedenom opisu, podatak da Vam nedostaje zraka uz pojavu boli, ili da vas oblijeva hladan ili „mrtvački“ znoj uvelike govori u prilog infarkta. S druge strane treba znati da se infarkt može razviti i bez boli u prsima već samo uz bol u rukama, vratu ili žličici sa mučninom i tu se vrlo često griješi te bolesnik dobije lijek za „čir“ na želucu, a infarkt se previdi. Na kraju treba spomenuti da gotovo deset posto svih infarkta prođe bez ikakvih simptoma i budu doslovno „prehodani“, a dijagnoza se postavi kao slučajan nalaz ili zbog simptoma popuštanja srca do čega je došlo mjesecima nakon „prehodanog“ ili neprepoznatog infarkta. Takvi slučajevi značajno su češći u populaciji bolesnika s dijabetesom jer oni zbog degenerativnih promjena na živcima nemaju uvijek dostatno izražen osjet boli.

Zbog svega navedenog važni su periodički preventivni sistematski pregledi, pogotovo kod visokorizičnih skupina: pušači, dijabetičari, loše liječeni hipertoničari, pretili, osobe s kardiovaskularnim bolestima u bližih srodnika i slično.

Potvrda dijagnoze infarkta Ako imate bilo koji od prethodno navedenih simptoma, pa i ako nisu u potpunosti tipični, morate tražiti medicinsku pomoć. Na njima je da od vas uzmu podatke o vašem profilu rizika (ako imate više pozitivnih čimbenika rizika veća je i vjerojatnost da su simptomi posljedica infarkta) i podatke o vašim simptomima. Neophodno je snimiti EKG što je najbitnija dijagnostička metoda za infarkt srca. Ako je nalaz EKG-a normalan u trenutku dok ste imali bol vjerojatnost infarkta je značajno manja, iako ipak nije u potpunosti isključena.

Što učiniti, a još ste daleko od bolnice? Kao što je istaknuto prvo treba pozvati medicinsku pomoć ili uputiti se u nadležnu hitnu službu. Dok čekate dolazak hitne ili dok se spremate da vas odvezu (nemojte sami voziti) možete nakratko biti sam svoj liječnik. Ako imate tlakomjer izmjerite tlak i puls, taj je podatak važan i za vas, ali i kasnije za liječnike. Ako tlak nije nizak (manji od 110 mmHg) možete ako imate pri ruci (ili recimo susjed) primijeniti jedan od oblika lijeka nitroglicerina: tabletu ili sprej. Ako je tipična bol u prsima i dobro podnosite Aspirin, možete sažvakati tabletu od 300 mg. Mnogi se pitaju kako taj lijek pomaže u infarktu. Ako se prisjetite da infarkt nastaje kao posljedica pucanja masnih naslaga u žili i ugrušaka na masnoj naslazi, Aspirin sprječava rast tih ugrušaka, a može ga i manjim dijelom smanjiti – dakle lijek koji djeluje na pravo mjesto!

Također se ne može istaknuti koliko je bitno da se čovjek u takvoj situaciji dok čeka medicinsku pomoć smiri. To je lako reći, a bolesnika katkada neizdrživo boli. Stoga ono što bolesnik može sam za sebe učiniti jest da uzme neko sredstvo za smirenje koje će barem malo sniziti razinu adrenalina koja pogoršava prognozu infarkta. I jedan od najbitnijih savjeta jest da se izbjegava svaki fizički napor jer on dodatno opterećuje srce, a sa time ubrzava odumiranje srčanog mišića odnosno povećava težinu infarkta

Bilo da ste došli izravno od kuće ili iz druge bolnice u centar koji ima mogućnost koronarografije, uobičajeni postupak je kratka priprema, a zatim se bolesnik žurno upućuje u salu za koronarografiju. Ako prethodno nije dobio opisanu dvojnu terapiju (Aspirin s klopidogrelom ili tikagrelorom) dobiva je u sali neposredno prije koronarografije odnosno intervencije. Zahvat započinje ulaskom u krvožilni sustav preko arterije u preponi ili na ruci, odnosno zapešću. Prvi korak je samo slikanje koronarih arterija kako bi se prikazalo mjesto gdje je nastao ugrušak, a zatim se u istom aktu malim balonom ulazi u žilu i ”razbija” ugrušak te se na tom mjestu ugrađuje stent (potpornica) koji pritisne ostatak ugruška i nakupine masti prema stjenci žile i na taj način rješava mjesto odgovorno za razvoj infarkta. Nakon završenog zahvata bolesnik se prima u jedincu intenzivnog liječenja (koronarna jedinica), a ako je sve prošlo bez komplikacija, vrlo brzo se premiješta na odjel i kroz 5-7 dana otpušta iz bolnice.

Jedno od najbitnijih saznanja koje bi bolesnik trebao dobiti prije odlaska iz bolnice jest da je moguć normalan život i nakon infarkta. Naravno, neke stvari će se promijeniti, a to ovisi o nizu medicinskih nalaza i životnih okolnosti. Kontrola bolesti Vrlo brzo po otpustu iz bolnice bolesnik shvaća da nema odgovore na niz pitanja, pogotovo se često desi da mu nije dobro objašnjeno što dalje može očekivati od bolesti čiji je najgori oblik (infarkt) upravo preživio. Postoji nekoliko uobičajenih scenarija u kojima se može naći više od 90% bolesnika nakon preboljelog i liječenog infarkta. Krenimo korak po korak. Prvo bitno pitanje jest postoji li osim bolesti žile koja se zatvorila i time dovela do infarkta, postoje značajna suženja na preostale dvije žile (podsjetimo se srce s krvlju opskrbljuju tri koronarne arterije).

U slučaju da su takve promjene otkrivene i na drugim žilama tijekom koronarografije one se najčešće ne proširuju i ne ugrađuje se stent u tom navratu jer to donosi dodatni rizik, već se bolesnik naručuje na drugu hospitalizaciju kada će se to učiniti u “mirnim” okolnostima. Ako takva dodatna suženja nisu utvrđena preporuča se redovita kontrola kroz nekoliko mjeseci kada se na ergometriji indirektno procjenjuje da li je ugrađeni stent uredan – ako je nalaz ergometrije pozitivan kod bolesnika se planira ponovna koronarografija. Drugo pitanje jest procjena veličine preboljelog infarkta. To se procjenjuje najčešće ultrazvukom srca gdje se može točno prikazati područje infarkta, ali i odrediti funkcija čitavog srca kao mišićne crpke, a često se izražava kao izbačajna frakcija (EF) koja je normalna u rasponu 55-70%. To nikako ne znači da je taj postotak srca u funkciji, već opisuje koji postotak od krvi koja je ušla u srce ono dalje izbaci, a to je 55-70%.

Radna sposobnost

Nakon rehabilitacije najčešće imamo i odgovor na ovo pitanje. Većina bolesnika nakon preboljelog infarkta može normalno nastaviti sa svojim radnim obvezama. Dobar dio može nastaviti raditi i fizički posao, najčešće ipak s nekim ograničenjima koja se razlikuju od bolesnika do bolesnika i teško ih je navesti u obliku opće preporuke. Postoje dvije skupine bolesnika kod kojih teški fizički posao nije nikako dozvoljen – to su oni sa značajnim oštećenjem srca kod kojih je na ultrazvuku srca nađena izbačajna frakcija manja od 40% i oni koji imaju dokazana značajna suženja na drugim žilama, koje se još nisu ili se uopće ne mogu riješiti zahvatom ugradnje stenta ili operacijom, tj. postavljanjem aortokoronarnih premosnica (“bypass”). 18 Nastavak radnog odnosa za bolesnike u radnoaktivnoj dobi od nepobitne je važnosti, ne samo zbog financijskih razloga već radno aktivni bolesnici značajno bolje podnose život nakon infarkta, rjeđe se javlja depresivna reakcija i njihova kvaliteta života je značajno bolja. Kvalitetu života na neki način definira sve ono zbog čega živimo.

Kako je spomenuto depresija nakon infarkta je prepoznata i česta dijagnoza od koje ne treba bježati i ne smijemo je se sramiti. Tu je uloga čitavog liječničkog tima od neprocjenjive važnosti. Od prvog susreta s kardiologom koji započinje liječenje, preko onih koji nastavljaju rehabilitaciju do liječnika obiteljske medicine, bolesniku treba objasniti da iako je život nakon infarkta drugačiji ne znači da je nužno i manje kvalitetan. U prvoj godini neophodne su obično dvije ili tri kardiološke kontrole neophodne, ali ako je sve u redu kontrola jednom godišnje je dovoljno da bolesnik bude siguran a da ipak nakratko uspije „zaboraviti“ da je bio suočen s teškom bolešću. Nastavak zdravog života uključuje i rekreacijsko bavljenje sportom i tjelovježbom što treba poticati u mjeri koju dozvoljava stanje samog srca.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr