Početkom ovog mjeseca, kako smo već pisali, udruga Status M je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pred studentima pedagogije i u vrtiću Prečko pred odgajateljima održala “pilotiranje programa za promicanje rodne pravde i borbu protiv rodnih stereotipa u predškolskom i osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju”.
Iako je udruga Status M slabo ili nimalo poznata široj javnosti, riječ je o projektu koji je osmišljen na najvišoj razini Europske komisije, te se odvija u tri države – Španjolskoj, Portugalu i Hrvatskoj. Za ostvarivanje ciljeva ovog projekta namijenjeno je 649.119 eura, od čega je EU osigurala 519.295 eura.
EK za projekt osigurala 649.119 eura
Za provedbu tog projekta udruzi Status M namijenjeno je 662.064 kuna, a sami resursi su osigurani iz Programa Europske unije za prava, jednakost i građanstvo za razdoblje od 2014.-2020. godine. Financiranje je nadalje osigurano temeljem dva programa Europske komisije; iz Programa prava, jednakosti i građanstva (REC) te Programa pravde (JUST).
U opisu programa “KINDER: Borba protiv rodnih stereotipa u obrazovanju i ranom djetinjstvu: izgradnja rodno odgovorne pedagogije u obrazovanju djece”, stoji kako su osmišljene tri nacionalne kampanje koje se provode u suradnji s državnim javnim tijelima.
Cilj tih kampanja je razvijanje učinkovitog i inovativnog program obrazovanja za stručnjake i stručnjakinje koje rade s djecom predškolske (3-6 godina) i osnovnoškolske (7-12 godina) uz pomoć “rodno osjetljivih” i “rodno transformativnih” alata.
Jedan od ciljeva – bihevioralne promjene ponašanja učitelja
No, što to zapravo znači? U opisu projekta na stranicama Europske komisije navodi se: “obrazovni sustavi prihvatili su cilj borbe protiv rodnih stereotipa i promicanja rodno ravnopravnije socijalizacije djevojčica i dječaka kao temeljne strategije za postizanje zdravijeg i uravnoteženijeg društva”.
Nadalje se otkriva kako se radi na kreiranju dva različita kurikuluma od koji je jedan usmjeren na djecu od 3 do 6 godina, a drugi na djecu staru od sedam do dvanaest godina. U sam program je uključeno 1215 stručnjaka.
Inače, psiholozi pod bihevioralnim pristupom podrazumijevaju analizu načina na koji ljude uče neka ponašanja i načina na koji se to ponašanje može promjeniti. To se postiže pokušajem povezivanja podražaja iz okoline ili iskustva ljudi s njihovim ponašanjem te se određene.
“Mainstrimizacija” LGBT agende te slikovnice o istospolnim zajednicama i migrantima
Tijekom provedbe projekta, navedeni bi stručnjaci, odnosno učitelji trebali dobiti nova znanjem, vještine, ali i razviti stavove za “rodno osjetljivu pedagogiju”. U opisu projekta navodi se plan bihevioralne promjene ponašanja učitelja, u smislu navodnog “nesvjesnog prijenosa rodnih stereotipa”, a sve kako bi se “mainstrimiziralo” odnosno uspostavilo nove trendove po pitanju rodne ravnopravnosti.
Jedan od rodnih stereotipa je primjerice, da postoje 2 spola, odnosno roda – muški i ženski. Prema ovom programu ništa nije crno-bijelo te postoji cijeli spektar rodova, a ženski i muški su samo dva “identiteta” koji je zapravo fluidan. U tom kontekstu, i u skladu s rodnom ideologijom, identitet nije određen tek biološkim spolom već i “rodnom ekspresijom” te “seksualnom orijentacijom”, kako je na društvenim mrežama objavila Sanja Cesar, jedna od članica uprave udruge.
Kada govorimo o samoj rodnoj ravnopravnosti vrijedi primijetiti kako se među materijalima namijenjenih za Hrvatsku nude čak šest slikovnica i knjiga za djecu koje promoviraju LGBT agendu i rodnu ideologiju.
Među ponuđenom literaturom koji bi se koristila u osvješćivanju tzv. “rodne ravnopravnosti” i rušenju tzv. “rodnih stereotipa” navode se “Moja dugina obitelj na izletu” o istospolnim zajednicama, “Jakov i Ana ostvaruju snove” o odbacivanju rodnih stereotipa tijekom odabira zanimanja , “Bajke su za svakoga” – kolekcija bajki bez rodnih stereotipa, “Budan – ne spavam: Ponovno zamišljanje bajki za novu generaciju”, “Naše obitelji” o istospolnim zajednicama, “Boje mojega doma” – o tome kako zašto bi roditelji trebali govoriti djeci pozitivno o ilegalnim migrantima te “Moja dugina obitelj”.
Navedenu literaturu pripremile su udruge Roda, B.a.b.e., CESI, UN i Dugine obitelji.
Tko stoji iza projekta u Hrvatskoj?
Tamara Tokić je završila Akademiju primijenjene umjetnosti u Rijeci te u svojoj biografiji navodi da je “uključena u osmišljavanje i razvoj obrazovnih programa za djecu i mlade, kao i aktivnosti podizanja svijesti o ravnopravnosti spolova, inkluziji, prevenciji nasilja i zdravim stilovima života”.
Anamarija Sočo je studirala sociologiju i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2004. godine angažirana je volonterski i profesionalno u organizacijama civilnoga društva, između ostaloga u Zelenoj akciji i Pravu na grad u kojima je jedan od ključnih ljudi bio današnji gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Ona je također sudjelovala na projektu EQUI-X koji se bavio promicanjem “inovativnih strategija koje se bave izgradnjom rodnih identiteta i uključivanje muškaraca i dječaka u nenasilne modele muškosti”. Trenutno je članica vladine stručne skupine zadužene za izradu nacionalne strategije ravnopravnosti spolova.
Monika Pažur je poslijedoktorandica na Katedri za pedagogiju na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Područja njezinih interesa i aktivnosti obuhvaćaju demokratizaciju odgojno-obrazovnih institucija, građanski odgoj i obrazovanje, školsku kulturu i školsko vođenje. Za sebe navodi da je edukativna trenerica za ljudska prava i demokratsko građanstvo.
Među članovima upravnog odbora udruge Status M nalazi se i Zvjezdana Batković, koja je posljednjih 17 godina zasposlenica međunarodne udruge CARE Internarnational Balkans, unutar CARE CARE Deutschland-Luxemburg gdje je koordinatorica “regionalnog rodnog programa”. Ona je 2020. godine donirala 500 kuna ekstremno lijevoj stranci Možemo za kampanju za parlamentarne izbore.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
