Kako Vlada daje medijima novac koji uzima vama?

medijima
Foto: fah, pixabay; Montaža: Narod.hr

Dok se ‘želim biti predsjednica Vlade’ Sandra Benčić žali da je premalo u medijima, aktualni predsjednik Vlade Andrej Plenković u više se navrata žalio na premalo vidljive pohvale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je, naime, u siječnju izjavio da ima dojam da je Vlada toliko toga učinila, a na portalima se to jednostavno – ne prenosi.

Bliskost Vlade i medija došla je do izražaja za vrijeme izricanja mjera protiv koronavirusa.

Riječ je o, sada već famoznom, sastanku održanom 17. ožujka 2020. između Plenkovića i glavnih urednika 17 tiskanih medija, radija i televizija u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako do novca?

Javno financiranje medija nije tajna. Naime, mediji u Hrvatskoj državni novac mogu dobiti prijavom na razne projekte, a isplate im stižu od ministarstava, agencija i sličnih izvora.

Ne treba zaboraviti ni proračun jedinica lokalne i regionalne (županijske) samouprave kroz oglašavanje, ali ni Agenciju za elektroničke medije.

Od prihoda medijima valjda istaknuti i oglašavanje većeg broja državnih tvrtki među kojima nesumnjivo prednjači HEP. No, tu su i druge tvrtke, ne nužno državne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I one znaju biti manje ili više bliske s vlastima.

Ono što će i ove godine biti izraženo je izborno oglašavanje. Od Državnog izbornog povjerenstva mediji također mogu dobiti financijska sredstva za praćenje tijeka izbora.

Kako u medijima funkcionira ‘ulaganje – dobit’? 

No, ulaganjem financija očekuje se i određena dobit. Poput kupoprodajnog procesa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako i financiranje medija nesumnjivo stvara i uvjetnu kontrolu, odnosno želju za potpunom kontrolom.

Pregledom naslovnica hrvatskih tiskanih medija i mainstream portala, pa i uradaka pojedinih kolumnista, ne možemo ne zapitati se je li i takav gotovo jednolični narativ zapravo – plaćen?

>Na koje sve načine vlast u Hrvatskoj financira medije?

Austrijski model – hrvatski model

U listopadu 2021. godine tadašnji austrijski kancelar Sebastian Kurz našao se pod istragom zbog navodnog podmićivanja medija. Točnije, plaćanja oglasnog prostora u zamjenu za favoriziranje u anketama.

Nakon što su optužbe austrijskog kolege izašle u javnost, premijer Plenković kazao je da bi, u takvom slučaju ‘sponzoriranja’ medija, HDZ imao 57 umjesto 27 posto podrške u anketama. Ocijenio je takve usporedbe uvredljivima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Primjer obilnog financiranja medija iz Vladine blagajne

Zagrabiti iz državnog proračuna želja je velike većine medija u Hrvatskoj. Ipak, nekima to lakše polazi za rukom.

Jedan od svakako najboljih primjera je i tjednik Novosti čiji je izdavač Srpsko narodno vijeće.

I dok su Novostima ranijih godina na račun stizali milijunski iznosi u kunama, prošle im je godine iz proračuna RH dodijeljeno čak 600 tisuća eura.

(Ne)poznata vlasnička struktura utječe na medijski sadržaj

Iako medijski sadržaj ovisi o uređivačkoj politici glavnih urednika, dio tog sadržaja nesumnjivo kreira i vlasnička struktura.

Tko stoji iza nekih medija u Hrvatskoj, teško je reći. Mnogima je tek moguće nazrijeti ‘lijevu’ ili ‘desnu’ političku orijentaciju.

Pitanje je što bi u modelu javnog financiranja nekog medija donijela veća transparentnost njegove vlasničke strukture. Poznavajući hrvatsku dugogodišnju praksu – vjerojatno ništa.

>Dr. sc. Budimir za Narod.hr: Treba podići transparentnost financiranja medija u Hrvatskoj

Kreativni načini punjenja medijske blagajne

Korak za ‘izmusti’ novac iz državne blagajne neki su mediji napravili kroz organizacije konferencija na kojima sudjeluju predstavnici izvršne vlasti. Točnije, premijer i njegovi ministri.

Na tim konferencijama svoje mjesto imaju i sponzori. Stoga oni račune tih medija podebljavaju za iznose koji se u javnosti ne objavljuju.

Transparentnost financiranja medija u Hrvatskoj – mit

Činjenica je da o je transparentnosti financiranja medija u Hrvatskoj iluzorno govoriti.

Ako stavimo na stranu natječaje na kojima se određenim medijima podijeli manje ili više novca, takvi iznosi uglavnom služe za pokrivanje njihovih realnih potreba.

Tek kod nekolicine medija koji ne ovise o državnoj blagajni možemo govoriti i o transparentnom i neovisnom sadržaju.

U predizborno vrijeme bit će zanimljivo promatrati medijski i politički narativ. I otkriti tko se u njemu podudara.

Možda nam to otkrije i dio financijske pozadine. I jednih i drugih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.