U srijedu se na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspravljalo o zahtjevima građanske inicijative Narod odlučuje za raspisivanjem referenduma o izmjeni izbornog sustava. Tom je prilikom ponovno istaknuto da će SDP podržati zaključak u kojem se od Vlade traži utvrđivanje broja potpisa i jesu li vjerodostojni.
> (VIDEO) Podsjetimo se: Ovo je sutkinja Ustavnog suda RH
No, Klub zastupnika SDP-a tražit će očitovanje Ustavnog suda o pitanjima na oba referenduma – i onog izmjenama izbornog sustava i o Istanbulskoj konvenciji.
Koje su zadaće Ustavnog suda?
Zadaća Ustavnog suda je da jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske. Djelovanje tog suda vrlo je široko, a većina poslova Ustavnog suda propisana Ustavom razrađena je u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji se donosi u postupku određenom za promjenu Ustava (članak 127. Ustava).
> Ustavni sud kao plod političke trgovine SDP-a i HDZ-a
Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, ali i suglasnosti drugih propisa sa zakonima i Ustavom (Ustavni sud ukinut će zakon, propise ili pojedine njihove odredbe ako se utvrdi nezakonitost ili neustavnost). Osim toga, Ustavni sud rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Ustavni je sud neovisan o tijelima izvršne vlasti te se nalazi „iznad trodiobe vlasti“. Odlučuje o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma, rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, nadzire donošenje propisa za izvršenje Ustava, zakona i drugih propisa…
> (VIDEO) GI Narod odlučuje: 6 mjera za pravedniji izborni sustav
Puno je zadaća i odgovornosti na Ustavnom sudu, a valja se prisjetiti i nekih odluka koje je Ustavni sud RH donio.
“Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”
Udruga “U ime obitelji” 2014. godine prikupila je 380.649 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”.
Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10 % od 4 milijuna. Bauk je time spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike, da s 3 preferencijska glasa određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.
> Kako je Ustavni sud 2014. potvrdio Baukovu tvrdnju da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača?
Tražilo se od Ustavnog suda da se očituje o tome, a zatim je sud potvrdio da se radi o biračima na području Republike Hrvatske te je na temelju broja birača u RH koji mu je dostavilo Ministarstvo uprave zaključilo da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nije prikupila 10 posto od 4,042.522 birača u RH.
Ustavni je sud potvrdio da se radi o biračima na području Republike Hrvatske te je na temelju broja birača u RH koji mu je dostavilo Ministarstvo uprave zaključilo da građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nije prikupila 10 posto od 4,042.522 birača u RH. U ime obitelji je predala tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu nakon što je Ustavni sud podržao Baukovo tumačenje, usprkos podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji su pokazivali drugačije stanje. U tom je trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, mogućih birača. Donesenom odlukom Ustavnog suda povrijeđena su neka od prava zajamčenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Presuda Europskog suda se još uvijek čeka.
Zakon donesen na temelju Ustava SFRJ
Odluka Ustavnog suda koje se valja prisjetiti je i ona o Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine. Podsjetimo, ustavni suci su u listopadu 2016. počeli rad na 25 godina starom zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona o pobačaju iz 1978. tj. koliko je on u skladu s Ustavom iz 1991. godine.
> Suci Ustavnog suda zaključili: Zakon o pobačaju u skladu s Ustavom RH!
“Pored katastrofalne demografske situacije, još uvijek je na snazi takozvani zakon o takozvanim zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na takozvano slobodno odlučivanje o rađanju djece, iz 1978. godine, dakle bivšeg komunističkog režima, uz čiju pomoć je samo u ratnim godinama i kasnije umoreno nekoliko puta više nerođene hrvatske djece, nego što je mladića poginulo na ratištima”, ocijenila je sporni Zakon dr. Ružica Ćavar, čiju je ocjenu ustavnosti tražila udruga Hrvatski pokret za život i obitelj s njom na čelu još 1991.
Ustavni sud odbacio je prijedlog udruge koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon što regulira pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo pitanje.
Za ovo rješenje glasovalo je 12 od 13 sudaca, a jedini koji je glasovao protiv bio je Miroslav Šumanović.
Sporno je to što je na snazi Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (ZZM), donesen 1978. godine na temelju Ustava SFRJ iz 1974. koji je sadržavao sljedeću odredbu: “Pravo je čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece.“
> SDP pozdravio ‘povijesnu’ odluku Ustavnog suda – ‘pravo na pobačaj je temeljno ljudsko pravo žena’
Odluku Ustavnog suda u ožujku ove godine pozdravio je i Forum žena SDP-a kazavši kako je riječ o povijesnoj odluci i zaštiti temeljnog prava žena – da samostalno odlučuju o svom tijelu.
Dvojezične ploče
Tijekom ljeta 2014. godine Ustavni sud je donio odluku da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom te da o tome nije dopušteno raspisivanje referenduma. Naime, ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja je zatražio Sabor, nakon što je Vlada prethodno utvrdila da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara u prosincu 2013. prikupio više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma.
Prijedlog Stožera je bio da se birači pitaju žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.
> Ustavni sud odlučio da je imenovanje “Ulice 10. travnja” neustavno
Ustavni sud je ovom odlukom vukovarskom gradskom vijeću naložio da u roku od godine dana riješi pitanje dvojezičnih ploča. Treba propisati u kojim bi se vukovarskim četvrtima dvojezični natpisi trebali postaviti, uz uvažavanje “potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara”.
> Bošnjak: jasna odluka Ustavnog suda o dvojezičnosti u Vukovaru
Vladu je obvezao da u godinu dana od objave ove odluke u Narodnim novinama uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.
Nedopušteno referendumsko pitanje o outsourcingu
Ustavni je sud nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru. Naime, referendum o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru zatražilo je 17 sindikata. Inicijativu je potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.
Ipak, Ustavni sud smatra da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model.
> Nakon odluke Ustavnog suda: mogu li uopće građani ikako kontrolirati loše odluke političara?
“Referendumskim pitanjem nastoji se preventivno zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države”, tumači Ustavni sud.
Tekst se nastavlja ispod oglasa