Kada je 2014. godine pokrenuta inicijativa za raspisivanjem referenduma o izmjeni izbornog zakona, inicijativa je uspješno prikupila 380.649 potpisa što tada po Ustavnom sudu Republike Hrvatske ipak nije bilo dovoljno za pokretanje referenduma budući da je Ustavni sud presudio kako 380.649 potpisa ne čine 10 % od ukupnog broja birača u Hrvatskoj.
> Ustavni sud kao plod političke trgovine SDP-a i HDZ-a
Referendumsko pitanje 2014. godine
Podsjetimo, 2014. godine građanska inicijativa “U ime obitelji” pokrenula skupljanje potpisa za referendum pod imenom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” kojim je predlagala biračima preferencijsko glasovanje za saborskog zastupnika bez ikakvog praga, do tri kandidata s jedne liste. Iz inicijative su tada predložili da se izborni prag smanji s 5 % na 3 %, da nema cijepanja granica Grada Zagreba i županija u RH kao izbornih jedinica te da se bira najmanje 20 zastupnika u jednoj izbornoj jedinici. Također su predlagali omogućivanje dopisnog i elektroničkog glasovanja za sve državljane Republike Hrvatske.
> (VIDEO) GI Narod odlučuje: 6 mjera za pravedniji izborni sustav
Nijedna Vlada do danas nije radila na demokratizaciji i poboljšavanju izbornog sustava, što je rezultiralo pojavom nove referendumske inicijative koja je predložila šest mjera za izmjenu izbornog sustava, od kojih su mnoge na tragu poboljšanja koje su birači svojim potpisima tražili prije četiri godine.
Odabrali Bauk i Ustavni sud
Ustavni je sud 21. rujna 2014. godine ustvrdio kako je u Republici Hrvatskoj registrirano 4,042.522 birača te da je za pokretanje referenduma bilo potrebno prikupiti 404.252 potpisa birača.
> Premijer izdao naputak Ustavnom sudu o referendumskim pitanjima ‘Narod odlučuje’
Naime, Ustavni je sud zapravo prihvatio tumačenja tadašnjeg ministra uprave Arsena Bauka o broju birača iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača, što je potvrdio i sam Bauk.
Ustavni suci koji su odlučili 2014. godine da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava za pokretanje referenduma odnosno da nije prikupljeno 10% su: Jasna Omejec, Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor
Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i današnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović..
Pogledajte VIDEO: Ministar Bauk odavno zna da u Hrvatskoji ima manje od 3,5 milijuna birača
“Jedna je evidencija prebivališta koju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, drugi je broj s popisa birača sa zadnjih izbora što smo odredili mi, što bi bilo 376.000. Treća je evidencija Državnog zavoda za statistiku, popis birača gdje je 346.000 birača“, ustvrdio je Arsen Bauk za Poligraf Hrvatskog radija i potvrdio kako se Ustavni sud odlučio između tri popisa birača koje je ponudila tadašnja Vlada Republike Hrvatske.
Dva mjeseca nakon – druge brojke
> Odvjetnik Planinić o tužbi UiO pred Europskim sudom za referendum o promjeni izbornog sustava
Zanimljivo, unutar 2 mjeseca od navedene odluke Ustavnog suda građani Republike Hrvatske imali su prilike glasovati u dva kruga predsjedničkih izbora za koje je Ministarstvo uprave donijelo rješenje o 3,779.281 birača, uključujući i one koji su se prijavili iz inozemstva da žele glasovati u prvom krugu pa se do danas postavlja pitanje o kriteriju donošenja odluka na svim pravnim razinama u Republici Hrvatskoj zbog čega se građanska inicijativa iz 2014. godine obratila i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu čija se presuda još iščekuje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
