Nakon odluke Ustavnog suda: mogu li uopće građani ikako kontrolirati loše odluke političara?

Ustavni sud donosio je brojne odluke vezane uz referendume, a posljednja u nizu svakako je ona o zabrani referenduma o davanju hrvatskih autocesta u koncesiju. Odluka je objavljena na internetskim stranicama suda, donesena je u slučaju da Vlada pokrene postupak za sklapanje istog ili sličnog pravnog posla od kojeg su Banski dvori već ranije odustali. Kako to nije prva odluka Ustavnog suda o referendumu donosimo pregled njegovih odluka.

Nedopušteno referendumsko pitanje o outsourcingu

Ustavni je sud ovaj mjesec nedopuštenim proglasio referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru. Naime, referendum o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru zatražilo je 17 sindikata. Inicijativu je potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana.

Ipak, Ustavni sud smatra da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model.

“Referendumskim pitanjem nastoji se unaprijed (preventivno) zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države”, tumači Ustavni sud.

Referendum o preferencijalnom glasovanju odbacio tvrdeći da nije prikupljen dovoljan broj potpisa

Jedna od posljednjih odluka svakako je i ona od prosinca prošle godine kada je Ustavni sud odlučio koliko je točno potpisa potrebno prikupiti za iniciranje referenduma. Tada su objavili da građanska inicijativa ”U ime obitelji” nije prikupila dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Ustava kojima bi se uredila izborna regulativa.

“U povodu zahtjeva Organizacijskog odbora Građanske inicijative ”U ime obitelji” nije dopušteno raspisivanje referenduma jer je, prema očitovanju tog odbora, raspisivanje referenduma zatražilo 380.649 birača, a njegovo raspisivanje trebala su zatražiti 404.252 birača s obzirom na to da su na dan 21. rujna 2014. u Republici Hrvatskoj bila registrirana 4,042.522 birača“, stoji u rješenju Ustavnog suda.

Nedopušteno referendumsko pitanje o ćirilici

Tijekom ljeta 2014. godine Ustavni sud je donio odluku da referendumsko pitanje o ćirilici nije u skladu s Ustavom te da o tome nije dopušteno raspisivanje referenduma. Naime, ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja je zatražio Sabor, nakon što je Vlada prethodno utvrdila da je Stožer za obranu hrvatskog Vukovara u prosincu 2013. prikupio više od 526.549 pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma.

Prijedlog Stožera je bio da se birači pitaju žele li da se Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propiše da pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma manjine ostvaruju u sredinama u kojima čine više od polovice, umjesto sadašnje trećine ukupnog stanovništva.

Ustavni sud je ovom odlukom vukovarskom gradskom vijeću naložio da u roku od godine dana riješi pitanje dvojezičnih ploča. Treba propisati u kojim bi se vukovarskim četvrtima dvojezični natpisi trebali postaviti, uz uvažavanje “potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara”.

Vladu je obvezao da u godinu dana od objave ove odluke u Narodnim novinama uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz tog zakona, odnosno opstruiraju njegovu provedbu.

Referendum o braku – “nadzor ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja i pretpostavki za njegovo održavanje nije potrebno provoditi”

Ustavni sud je reagirao priopćenjem i kada je u pitanju bio referendum o braku, tijekom 2013. godine, kada je zaključio da je Sabor “odluku o referendumu donio s više glasova od većine potrebne za promjenu Ustava pa naknadni nadzor ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja i pretpostavki za njegovo održavanje nije potrebno provoditi, te eventualno odgađati ili zabranjivati referendum o definiciji braka”.

Odbacio je prijedloge udruga, te upozorio kako “eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu obiteljskog života”.

Referendum o ulasku Hrvatske u EU

U 2012. godini Ustavni sud je donio odluku kojom je utvrdio da je državni referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju 22. siječnja na kojemu se više od 66 posto na referendum izašlih hrvatskih birača izjasnilo za ulazak u Uniju, održan u skladu s Ustavom i zakonima. Ali kako to nije bila građanska, nego parlamentarna inicijativa, može se reći kako je Ustavni sud Republike Hrvatske o svim građanskim referendumskim inicijativama odlučio negativno.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: fah