Novi premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer autentični je predstavnik britanske ljevice, koji je dolaskom na čelo Laburista pokazao snažnu sklonost političkom pragmatizmu.
Lijevi Laburisti na čelu sa Starmerom apsolutni su pobjednici nedavnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Laburisti su preuzeli vlast nakon 14 godina vladavine konzervativnih Torijevaca.
Predvodnik Laburista koji je u međuvremenu postao njihov zaštitni znak, Keir Starmer, preuzeo je vlast uz najave nekih promjena, ali uz pretpostavku da u Velikoj Britaniji neće biti spektakularnih promjena. To vrijedi i za odnos Velike Britanije prema Europskoj uniji, jer je Starmer najavio da nije zainteresiran za ponovni pristup svoje države EU.
Starmer je Laburiste usmjerio u desno
Glavna odlika Starmerove politike jest to da ne donosi velike odluke. Barem ne na brzinu, jer njegov politički uspon svjedoči o tome da je ipak u stanju pokrenuti korjenite promjene, ali sporo i bez velike buke. To se prije svega odnosi na profil njegove stranke, koju je skrenuo u desno.
Promatrajući njegovu karijeru, Starmer je tipični engleski ljevičar staroga kova, u određenoj mjeri odgovara stereotipu ljevičarskog idealista. No kao stranački čelnik, stvara se dojam da je Starmer više desničar nego ljevičar.
>Budući britanski premijer Starmer: Pravnik koji je Laburiste udaljio od krajnje ljevice
Ne protivi se kad ga nazivaju zeleno-crvenim političarem, a istodobno ne krije da je veliki poštovatelj konzervativne ikone Margaret Thatcher.
Starmer je sin radničke obitelji, otac mu je bio alatničar, majka medicinska sestra. Na neki način, Starmer je “rođeni” laburist, ime je dobio po osnivaču stranke Keiru Hardieju.
Završio je studij prava i izgradio uspješnu karijeru. Često je radio pro bono, zastupao je ljevičarske aktiviste i ljude s ruba društva.
Ljevičar s konzervativnim sklonostima
Angažirao se u Sjevernoj Irskoj, gdje je početkom stoljeća bio savjetnik za ljudska prava tamošnje policije. Nakon toga, do prije desetak godina, bio je glavni državni odvjetnik.
U to vrijeme, postaju vidljivi prvi elementi njegova aktivnog političkog profila. Javno se protivio ratu u Iraku, a kao državni odvjetnik izborio se za oštrije mjere progona maloljetnih kriminalaca. Na kraju toga mandata dobio je jedno od najviših državnih odličja i tituli “Sir”.
Britanski Laburisti, prema procjenama najbrojnija politička stranka u Europi, nakon odlaska Tonyja Blaira počeli su gubiti politički profil, a odlaskom Blairova nasljednika Gordona Browna 2010. izgubili su i vlast. Nisu je uspjeli ponovno osvojiti sve do dolaska Keira Starmera.
>Na izborima u Velikoj Britaniji apsolutna većina Laburistima; ključna uloga Faragea
U međuvremenu, Laburisti su se bili pomakli prema lijevom rubu političkog spektra. Predsjednik stranke Jeremy Corbyn pretvorio je stranku u utočište krajnje ljevice u stilu suvremenih, postdemokratskih ljevičarskih pokreta.
Starmer je sustavno ograničio utjecaj krajnje ljevice u stranci
Starmer se pak u međuvremenu istaknuo kao zagovornik pragmatičnih rješenja. S tim ugledom kandidirao se 2020. za predsjednika stranke, dobio unutarstranačke izbore i naslijedio Corbyna na čelu stranke.
Ubrzo je krenuo u preobrazbu stranke. Na ključna mjesta u stranci postavio je osobe s konzervativnim profilom, a izmjenama stranačkih pravilnika značajno je ograničio utjecaj lijevog krila stranke a njegovim pripadnicima praktički onemogućio natjecanje za političke dužnosti.
Iz kluba zastupnika izbacio je svoga prethodnika Corbyna, predbacujući mu u prvom redu antisemitizam. Europska krajnja ljevica inače je sklona antisemitizmu, koji je očito bio pustio korijene i među Laburistima.
Protivnik antisemitizma iz osobnih razloga
Starmerov otpor antisemitizmu ima i privatne razloge. Supruga mu je židovka, a djecu zajedno odgajaju u židovskoj vjeri.
Politički sustav Ujedinjenog Kraljevstva po mnogočemu je jedinstven u Europi. Jedna od najstarijih svjetskih demokracija ujedno je i jedna od rijetkih država koja nema ustav.
Umjesto toga, njezin ustavno-pravni poredak u velikoj mjeri počiva na običajnom pravu.
Sukladno tome, ni položaj predsjednika vlade, odnosno premijera, nije jasno definirana odgovarajućim propisima, nego se oslanja na tradicionalne obrasce i procedure.
>(VIDEO) Britanski parlament ponovno odbio Mayin sporazum o Brexitu: Oporba želi nove izbore
U britanskoj vladi pojedina ministarstva različito su rangirana, a postoje i ministarstva za različite dijelove države.
Starmer teži stvaranju učinkovitih političkih mehanizama
Većinski izborni sustav predstavlja podlogu za tradicionalni stranački duopol. Iz svake izborne jedinice bira se jedan zastupnik, u tom smislu lako je utvrditi tko je pobjednik a tko gubitnik, različite manje političke opcije pritom se ne mogu nametnuti.
Odraz tih odnosa je i “kabinet u sjeni”, tradicionalna podjela dužnosti u oporbi po resorima nasuprot vladi.
Starmer je dolaskom na čelo stranke podijelio resore u svome kabinetu u sjeni u skladu sa svojom namjerom profiliranja stranke u učinkovit politički mehanizam, nasuprot ideologiziranoj strukturi koju je zatekao.
Njegova strategija na kraju se pokazala uspješnom, barem što se tiče izbornog uspjeha. Hoće li biti uspješan i u upravljanju zemljom, to će se tek pokazati.
Kamo s ilegalnim migrantima?
A izazovi pred kojima se nalazi nisu mali. Jedan od najvećih, kao i u ostatku Europe, vezan je za problem migracija. Stramer se zauzima za snažne mjere protiv ilegalnih imigracija.
Jednu od njih već je proveo, iako je upitno koliko je ona učinkovita i uopće povezana s temeljnim problemom. Ukinuo je odluku o deportaciji ilegalnih imigranata u Ruandu.
No zasad nije pokazao što će s njima, kao ni s onima koji i dalje neprestano stižu. Osim toga, kao i u drugim europskim zemljama, migranti općenito sustavno mijenjaju socijalnu sliku društva.
>Velika Britanija donosi novi zakon o ilegalnim imigrantima
U međuvremenu, Starmer je odustao od investicija u zelenu transformaciju gospodarstva. Slično je i s nekim drugim ranijim ciljevima, zbog čega ga neki opisuju kao predstavnika “ideološke tišine”.
Svoju političku pragmatičnost Starmer je pokazao i u odnosu prema Europskoj uniji. Bio je protivnik izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, ali je navodno iz pragmatičnih razloga glasovao za Brexit. Međutim, kasnije je glasovao protiv ugovora o Brexitu. U predizbornoj kampanji isključio je mogućnost povratka u EU.
Ostaje za vidjeti kakav će biti omjer ideoloških ciljeva naspram pragmatizmu u mandatu Keira Starmera. Njegovo političko geslo u svakom slučaju glasi: “Najprije zemlja, zatim stranka”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
