Kaos u hrvatskom školstvu: ‘Ministrica Divjak treba odgovarati jer ruši sustav, a ne stvara novi’

Foto: fah, snimka zaslona fotomontaža: narod.hr

Prošlih smo dana svjedočili obezglavljenosti Agencije za odgoj i obrazovanje koja je najprije u studenome prošle godine ostala bez Upravnog vijeća, a onda pred kraj veljače i bez ravnateljice kojoj je također istekao mandat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministrica Divjak s dva je mjeseca zakašnjenja, dakle 11. siječnja, uputila Vladi prijedlog potencijalnih članova Upravnog vijeća AZOO-a, a slična je situacija i u Agenciji za visoko obrazovanje. Članovima Upravnog vijeća mandat je istekao prije više od dvije godine, ravnateljičin je mandat također pri kraju. Gotovo ništa bolja situacija nije ni u Agenciji za strukovno obrazovanje. Upravnom vijeću te agencije rok je istekao u rujnu prošle godine, a u svibnju ove godine završit će mandat ravnatelja, javlja Školski portal.

Uz to, kao što je poznato,ministrica Divjak planira spojiti Agenciju za odgoj i obrazovanje s Agencijom za strukovno obrazovanje te Agenciju za visoko obrazovanje s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Razlozi spajanja tih ustanova nikome nisu jasni, ali su pojedinci u tom planu vidjeli razloge zašto ministrica možda oteže s imenovanjem upravnih vijeća i ravnatelja. Nije također tajna da pojedini ravnatelji spomenutih agencija nisu bili ministrici po volji.

>(VIDEO) Marija Selak o ‘Školi za život’ HNS-ove ministrice Divjak: ‘Mi smo država eksperiment’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Liječnici upozoravaju: Zbog pretjerane uporabe mobitela i računala djeci prijeti čak i sljepoća

Koji god bio razlog, mnogima je apsurdno da ustanove koje su nositelji izrazito važnih poslova u obrazovnom sustavu ostaju bez čelnih ljudi, a time i nemogućnosti da obavljaju dio zadataka. Zbog toga mnogi smatraju da je urušavanje tih institucija zapravo urušavanje obrazovnog sustava.

Protuzakonito i samoubilačko djelovanje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nedvojbeno je tako. Dakle, nezamislivo je i nedopustivo u normalno uređenome društvu da su temeljne institucije odgojno-obrazovnog sustava u takvoj situaciji. Ako je obrazovni sustav jedan od glavnih stupova svakoga društva i njegova napretka, on mora imati potporne ustanove koje ga prate, unaprjeđuju, analiziraju njegov rad i predlažu nova rješenja. To su sad institucije, a posebno treba istaknuti Agenciju za odgoj i obrazovanje koja pokriva cijeli školski sustav, za visokoškolski sustav Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje i znanost i Agencija za visoko obrazovanje. Za školski je sustav važno i Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje koje već ne radi dvije godine i koje je imalo vrlo kvalitetne rasprave dok je postojalo, u kojima sam i ja sudjelovao, jer su me zvali kao eksperta, a koje je i po zakonu nužno. Naime to Nacionalno vijeće treba odobriti sve ono što se u normativnom smislu u obrazovnom sustavu događa. Dakle, ono je na neki način vrhovno stručno-političko tijelo koje u ime države odobrava procese. Trenutačno imamo kurikularnu reformu o kojoj je također svoje mišljenje trebalo dati Nacionalno vijeće”, komentira prof. dr. sc. Ante Bežen i nastavlja:

“Ignoriranje spomenutih agencija i institucija posve je protuzakonito i to je samoubilačko djelovanje što se obrazovanja tiče. Reći ću vam, sadašnja Agencija za odgoj i obrazovanje već je svedena na minimum ovlaštenja koja u obrazovanju treba imati. Za to treba odgovarati ministrica, jer ruši sustav, a ne stvara novi”, naglašava Bežen za Školski portal.

Po njegovu mišljenju, osim ministrice odgovorni su oni koji su na vlasti, odnosno HDZ, ali i SDP koji ima sličan obrazac ponašanja prema obrazovanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dakle, kriva je politička elita koja ne shvaća da je obrazovanje ključan motor razvoja svakog društva. Ništa im ne znače Finska i Irska, koje su baš tako što su obrazovanju dale prednost u svom razvoju došle do svojega trenutačnoga stupnja razvoja”, zaključuje Bežen.

Poodmaklo urušavanje sustava

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić nema dvojbi. Obezglavljenost pojedinih ustanova obrazovnog sustava za njega nije početak urušavanja.

“Rekao bih da je urušavanje već u poodmakloj fazi. Očito je da ministrica ima neku drukčiju viziju tih agencija. Agencije su pružale određeni otpor pa ih je ona već u nekoliko navrata pokušala takoreći stišati. No, nikome nije jasno što ona s time želi, jer su poslovi koje rade te agencije neminovni i netko će ih morati raditi bez obzira na to bilo to pod jednim, dva ili tri krova. Mi u ovoj zemlji uvijek idemo cik-cak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvo smo išli Zavod za školstvo razdijeliti na ne znam koliko agencija, jer su rekli da je to zahtjev Europe i da mora biti tako, ali izgleda da ne mora biti tako. Jer sad bi se opet trebalo sve spojiti u nekakvu krovnu agenciju, ako ja to dobro razumijem. I stvari tako funkcioniraju – da ništa ne radiš, a da se stalno stvara dojam da se nešto događa. Ključno je da sustav ne bi smio trpjeti zbog bilo kakvih organizacijskih problema. A sustav trpi i sigurno će trpjeti još više, jer se u to ide stihijski, bez glave i repa, pa se ne zna točno što se želi postići, ali se zna da se ne želi ovo što se ima sad.

>Nakon službene objave 24 kurikula Divjak tvrdi: “Danas smo prešli Rubikon, više nema natrag”

>Prof. Vjera Brković, članica SRS, odgovara na napade Budaka i povjesničara s Filozofskog na kurikul iz povijesti

Dojam je da su ministrici agencije i oni koji su njima upravljali smetali jer su upozoravali na propuste koji se već evidentno čine vezano za famoznu Školu za život“, komentira Stipić i dodaje da dosad nikada nije bilo problem s funkcioniranjem ustanova u razdobljima njihove transformacije.

Zapovjedna odgovornost Plenkovića i dugoročni kaos

“U konačnici, nitko do kraja nije objasnio što ćemo dobiti spajanjem agencija, a ja jedino vidim jest da ćemo umjesto nekoliko ravnatelja dobiti jednoga ili dvoje. Ako se željelo neke osobe maknuti iz bilo kojih razloga, onda postoji mnogo jednostavniji put. Jer, stvoriti kaos da bi se postiglo nešto što se može mnogo elegantnije riješiti nema smisla. Čini mi se da nema suglasja među koalicijskim partnerima kao i u mnogim drugim pitanjima. Ali sad je ovo konkretna situacija gdje se to vidi. Obnašanje vlasti shvaćam kao odgovoran posao, a toliko me je puta stvarnost demantirala i pokazala da se može improvizirati, zbrda-zdola raditi, da se može što se hoće i da opet za to nitko ne odgovara, kao što u ovoj zemlji nitko ni za što ne odgovara. Nitko ne može biti odgovorniji od ministrice za ono što se trenutačno događa u obrazovanju.

Jedina osoba koja može snositi dio zapovjedne odgovornosti jest premijer Plenković. To su jedine dvije adrese s kojih bismo trebali dobiti odgovore na sva ova pitanja. Sve je to njima na dušu. Mislim da ono najgore tek dolazi. Već je neko vrijeme očito, recimo na primjeru izrade Pravilnika o napredovanju, da netko sa savjetnicima Agencije ne računa u poslovima koji su im zakonom propisani.

U tom slučaju treba mijenjati Zakon. Ili netko misli da može i mimo zakona? I to je eklatantan primjer bezakonja. Ima dosta tih revolucionarnih metoda u funkcioniranju odgojno-obrazovnog vrha. Oni se ponašaju onako titoistički, „ne ćemo se držati zakona k’o pijan plota”… Ne ću reći da iza toga stoji ministrica, ali ona je zapovjedno odgovorna za sve što se događa u sustavu. Pa i to promoviranje nezakonitosti kao nekakvoga normalnog načina funkcioniranja”, zaključuje Stipić, prognozirajući da je dugoročno jedino izvjesno da nam slijedi kaos.

Zastrašujuće je što si ministrica dopušta

Stanje u kojem su se našli ne svojom krivicom zaposlenici ustanova teško podnose. Svjedoči tome i podatak da primjerice iz Agencije za strukovno obrazovanje odlaze najbolji zabrinuti za svoju budućnost i opterećeni neizvjesnom sudbinom agencije čijem su rastu i razvoju godinama pridonosili, mnogi od njih povlačeći novac iz europskih fondova za projekte kojima se Agencija ponosila. Što se planira dobiti spajanjem Agencije za strukovno obrazovanje (ASO) i Agencije za odgoj i obrazovanje nije jasno ni Mili Živčiću, ravnatelju ASO-a.

“Ne znam što se zapravo planira dobiti. Kratkoročno sigurno dobivamo problem u smislu lošijeg funkcioniranja i mnogih operativnih stvari. Prijeti nam opasnost uvjetno rečeno nesigurnosti kod radnika i odlazak ljudi koji su dio vrlo važnih timova pogotovo kad je u pitanju provođenje projekata koji ove godine dosižu oko 300 milijuna kuna. Tu se bojim da bi mogla nastati najveća šteta, jer imamo vrlo zahtjevne projekte koji počivaju na timovima, a ako se timovi osipaju onda će to loše funkcionirati. Svaki put kad informacija o spajanju Agencija postane predmet javnih priča, napravi se potres u agenciji. Ali i u sustavu koji Agencija pokriva”, upozorava Živčić.

Djelatnici AZOO-a zadnjih dana nisu se time bavili, jer im je važnije bilo pitanje tko će im potpisati isplatu plaća budući su ostali bez ravnateljice. Ipak, ministrica je to pokušala riješiti opet mimo zakona. Pozvala je pomoćnike ravnatelja Agencije na razgovor i naložila im da potpišu isplate plaća i putne naloge.

“Ministrica nema zakonske ovlasti da daje zaduženja djelatnicima Agencije, a ona to stalno radi… O tome bruji čitava Agencija i ministarstvo. Nije im dala, što bi isto bilo protuzakonito, da potpisuju napredovanja i ugovore, nego plaće, jer je to ono što ljude digne na noge. Zastrašujuće je to što si ona dopušta”, kazao je dobro upućeni sugovornik iz Ministarstva obrazovanja za Školski portal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.