Milijuni djece koja su ovisna o mobitelima i računalima izloženi su riziku od dugotrajnog oštećenja očiju, pa i sljepoće, jer ne provode dovoljno vremena na prirodnom svjetlu, upozorio je jedan od vodećih britanskih oftalmologa, prenosi dnevnik.hr.
Djeca koja provode vrijeme u zatvorenom prostoru igrajući se na mobitelima i računalima riskiraju kratkovidnost koja može potencijalno dovesti i do sljepoće, upozorio je David Allamby, jedan od vodećih stručnjaka u Velikoj Britaniji na području oftalmologije.
Njegovo upozorenje dolazi nakon šokantnih podataka koje je objavio tamošnji Ured za statistiku – da djeca provode svega 16 minuta dnevno na otvorenom, odnosno na danjem svjetlu. Dječaci ipak, u prosjeku, borave vani pet minuta više od djevojčica.
Allamby je savjetovao roditeljima da bi se trebali pobrinuti da njihova djeca, ovisna o mobitelima i računalima, najmanje 90 minuta svakog dana provedu na zraku i danjem svjetlu kako bi sačuvala svoj zdravi vid. Pod uvjetom, naravno, da ne odu van i sjednu na klupu gdje opet gledaju u mobitel.
“Kod nas dolazi već predškolski uzrast, djeca od 3 i 4 godine koja nose tablete i mobitele u rukama. Primijetili smo da male dioptrije ne bi došle do izražaja da se, recimo, dijete bavi nekim sportom, da gleda pola sata crtiće ili neku igricu na računalu pola sata, ali samo vikendom. Te male dioptrije došle bi možda do izražaja tek u školi. No nije problem samo kratkovidnost: tu je i dalekovidnost, astigmatizam… Roditelji primjećuju crvenilo očiju, djeca se tuže da ih boli glava, a ne znaju što im je,” pojašnjava dr. Franceschi.
Doktorica oftalmologije Ivana Mravičić smatra da općenito postajemo sve više kratkovidni zbog načina života te da je riječ o evolucijskoj prilagodbi čovjeka, jer većinu vremena, osobito na poslu, provodimo gledajući na blizu.
“Vode se rasprave o tome povećavaju li rad na računalu, gledanje u mobitel, čitanje, rast dioptrije, što bi imalo neke logike, no niti jedna velika stručna studija nije pokazala da to direktno uzrokuje kratkovidnost. Neke su nove studije, međutim, dokazale da se na dnevnom svjetlu luči jedna vrsta hormona – dopamin – koja smanjuje rast oka, a to jest važno kod djece”, pojašnjava dr. Mravičić.
Prema objavljenim podacima, čak 96 posto hrvatske djece u dobi od 10 do 15 godina koristi se mobitelom i računalom, a prvi mobitel u dobi od 8 godina ima čak 20 posto djece. 84 posto djece na mobitelu stalno pregledava svoje profile i objavljuje postove, a 68 posto djece ima otvoren profil na Facebooku prije navršene 13. godine.
“Nisu naše bake govorile bez razloga: ‘Idite se igrati vani!’ Sad se vraćamo opet na to. Djeca bi vani trebala provoditi što više vremena, a što manje gledajući u ekrane”, zaključuje dr. Ivana Mravičić, koja roditeljima savjetuje da dijete ne bi nikako smjelo više od dva sata dnevno provoditi gledajući u mobitel i računalo.
Dr. sc. Hasanbegović o masovnom proizvođenju rodno osviještenih fah idiota
Podsjetimo reformi obrazovanja ministrice Divjak, koji se trudi uvesti tablete u škole svih uzrasta posebno je kritičan bio zastupnik Zlatko Hasanbegović koji je 24. listopada u Hrvatskom saboru ocijenio da je jedini cilj zakona o udžbenicima masovna kupnja i korištenje tableta, elektroničkih udžbenika i digitalnih sadržaja.
“Bez obzira je li riječ o SAD-u, Hrvatskoj ili Velikoj Britaniji ili Francuskoj, riječ je o dugotrajno osmišljavanom projektu, dalekosežne preobrazbe ili dekonstrukcije tradicionalnog i humanističkog, europskog obrazovnog ideala usmjerenog na odgoj, vrline i stjecanje znanja prema školstvu usmjerenog na ideologemu tzv. održivog razvoja takozvanih ishoda učenja, tj. prema školstvu koje će masovno proizvoditi rodno osviještene fah idiote, točnije potpune idiote i poluinteligentne, kao tržišne podanike, sukladno stanovitim protuhumanističkim ili transhumanističkim društvenim idealima”, kazao je dr. sc. Hasanbegović kritizirajući cjelovitu kurikularnu reformu.
“Dok druge zemlje poput Francuske odustaju od prekomjerne digitalizacije i zabranjuju korištenje mobitela u školama, Hrvatska na široka vrata uvodi hiperdigitalizaciju i to putem uzurpacije ključnog identitetskog resora znanosti i obrazovanja od strane jedne minorne interesno trgovačke sekte koja uz potporu Andreja Plenkovića i HDZ-a provodi ideološko-koruptivni eksperiment nad hrvatskim obrazovnim sustavom, hrvatskim narodom i njegovim najranjivijim dijelom – djecom i mladeži. Ministrice Divjak, ako želite dodatno produbiti spoznaju što Vi i ostali kurikoluidi i informatoidi činite, preporučujem Vam studiju francuskoga autora Jean-Paul Brighellija čiji naslov u duhu očekivanih ishoda cjelovite kurikulne reforme glasi: “Tvornica kretena programirana propast škola”. Ako ne znate francuski, zamolite za prevoditeljsku pomoć poliglota i predsjednika PSP-a gospodina Andreja Plenkovića”, zaključio je dr. sc. Hasanbegović svoje izlaganje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
