Karikatura civilnog društva ili o međusobnom nagrađivanju: Mesić i Radman nagradili Bosanca

Zagreb, 12.05.2016. - Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo dodjelio je godišnju Nagradu Miko Tripalo za 2015. godinu te održao tribinu na temu: "Uloga civilnog društva u Hrvatskoj". Na fotografiji Gordan Bosanac, Stjepan Mesić, Gvozden Flego, Goran Radman. foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

Hrvatsko civilno društvo danas je imalo još jedno karikaturalno događanje. Centar za mirovne studije iz Zagreba, koji vodi Gordan Bosanac, dobitnik je godišnje Nagrade “Miko Tripalo” za 2015. godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Centra Mika Tripalo je Stipe Mesić koji je posljednjih dana u središtu pozornosti javnosti radi snimke govora koji je držao u Australiji u kojem veliča ustašku državu, a istovremeno je predsjednik Društva antifašista. Predsjednik izvršnog odbora je Goran Radman, zadnji direktor zagrebačke televizije u komunizmu, nositelj Titove štafete, razriješen dužnosti zbog neprovođenja zakonite odluke Nadzornog odbora i odgovornosti za nepotpunu i neadekvatnu primjenu odredbi Zakona o HRT-u kojim je propisana obveza vođenja odvojenog unutarnjeg računovodstva na javnu i komercijalnu djelatnost. Njih dvojica su dodjelila nagradu za civilno društvo.

Gordan Bosanac – Centar za mirovne studije, GONG, Iskorak, Queer Zagreb

Gordan Bosanac, voditelj programa Društvena solidarnost i razvojna suradnja, te član izvršnog odbora Centra za mirovne studije, ne radi samo u jednoj od navedenih udruga i organizacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naveden je i kao član upravnog vijeća Gonga, nevladine organizacije koja se u Hrvatskoj pojavila prije šesnaest godina i koju mnogi vrlo blisko povezuju s SDP-om. GONG je nevladina udruga koja je u javnost bila uključena u rasprave oko izbora, izbornih procedura i zakonodavstva, ali su u ključnim trenucima sudjelovanja građana u izravnoj demokraciji – referendumu i demokratizaciji izbornog sustava koju je pokrenula građanska inicijativa “U ime obitelji” zauzeli svjetonazorsku, a ne proceduralnu ili demokratsku stranu.

Gordan Bosanac je inače jedan od osnivača LGBT grupe Iskorak te jedan od su-pokretača Queer Zagreb festivala.

Drugim riječima, Bosancu funkcija ne manjka, kao što udrugama ne nedostaje ni potpora iz državnog proračuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Centar za mirovne studije  – 80% sredstava iz inozemstva, proračun od  oko 700 000 Eura

Na adresi Selska 112 možete naći Centar za mirovne studije, Documentu, ali i Građanski odbor za ljudska prava Zorana Pusića.

Zanimljivo je kako na svojim mrežnim stranicama ove udruge navode da im je cilj promicanje i čuvanje ljudskih prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve zajedno imaju i preko 70 donatora, a među njima su Europska unija, strana veleposlanstva i organizacije, Vlada RH i određena ministarstva.

Centar za mirovne studije oko 81% sredstava dobiva iz stranih izvora, od toga čak 62,7% iz fondova Europske unije. Samo u 2013. godini raspolagao je s budžetom od 4,523 milijuna kuna.

Bosanac – jedan od voditelja neuspješne kampanje protiv referenduma o braku

Tijekom kampanje protiv referenduma o braku Gordan Bosanac iznosio je u medijima niz neistina  i o U ime obitelji i o Željki Markić. Metodologija kampanje protiv referenduma o braku sastojala se u etiketiranju, stigmatiziranju i blaćenju neistomišljenika, dok je Bosanca izbjegavao svaku argumentiranu raspravu.  Ispred kampanje  “Građani glasaju protiv” u jednoj od emisija  izjavio je: “Smatramo da je čitav ovaj referendum u stvari jedna manipulacija građana koja je pod krinkom ideje zaštite braka u stvari želi ‘prošvercati’ neka puno ozbiljnija pitanja kao što su, na primjer, kampanja za zahtjev zabrane pobačaja ili kampanja oko zabrane medicinski potpomognute oplodnje”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bosanac je predstavnici građanske inicijative “U ime obitelji” Željki Markić poručio da vrati privatni novac u državni proračun ako referendumom ne uspije zaštititi brak kao zajednicu žene i muškarca. Referendum je prošao, u Ustav je unesena definicija braka kao zajednice muškarca i žene, a Bosanac nakon toga nije predložio da sredstva poreznih obveznika uložena u kampanju protiv referenduma o braku budu vraćena u proračun.

Poruka s tribine: vlast guši civlino društvo kao i 90-tih

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo organizirao je tribinu o stanju civilnoga društva u Hrvatskoj na kojoj su sudionici rekli da su zabrinuti zbog, kako ocjenjuju, pritisaka vlasti koji ih podsjećaju na 90-te godine, i na suzbijanje djelovanja civilnog društva.

Goran Sunajko izjavio je da civilno društvo nije samo dio demokracije, nego njezin temelj i smisao, i da se ono ne bavi prošlošću, jer ona nije realna kategorija, nego sadašnjošću u kojoj su problemi zajednice.

Po njegovu mišljenju trenutno je ‘na djelu policijski pristup’ u kojem se od građana traži identifikacija s poretkom, a umjesto „demosa“ koristi se njegov falsifikat – javno mnijenje. Umjesto toga potrebna je politike koja prihvaća građane kao subjekte koji izražavaju nesuglasje unutar društva, kazao je.

Gojko Bežovan se zauzeo za poticanje trećeg sektora i civilnog poduzetništva, unutar kojeg se ostvaruje i značajna potpora filantropiji. Unutar projekta IPA 2012 u Hrvatskoj je potpora filantropiji u lokalnoj zajednici iznosila 4,5 milijuna kuna, rekao je Bežovan i dodao da se u Hrvatskoj o tome jedva što čuje, dok u nekim srednjeeuropskim zemljama 20 godina postoje studiji socijalnog poduzetništva.

Zrinjka Peruško predstavila je rezultate ankete koja pokazuje da je publika neprofitnih medija “iznimno veliki politički potencijal”. Publika neprofitnih medija čini jednu četvrtinu ukupne publike svih medija, a čine ju većim dijelom žene, osobe koje pokazuju veći politički interes i koje imaju osjećaj veće političke odgovornosti.

Među njima je 26 posto publike koja koriste sve ponuđene medijske sadržaje, 15 posto publike sklonije emocionalnoj javnoj sferi, odnosno sapunicama i talk showima, te 58 posto publike koju zanimaju vijesti i dokumentarni sadržaji, odnosno politički odgovorna publika koja se spremna angažirati, rekla je Peruško.

Urša Raukar smatra da je društvo suočeno sa silnom apatijom građana. Problem je, po njoj, kako aktivirati nezadovoljstvo građana, koje oni izražavaju kafićima, uredima i ulicama, i pretočiti ga u građanski aktivizam.

Dragan Zelić iz GONG-a ustvrdio je da trenutačno u Hrvatskoj vlada demokratska regresija jer „demokracija i strah ne idu zajedno“. Guše se mediji, nezavisna scena i civilno društvo, želi se uništiti svaka kritika da bi se lakše vladalo, da se ne zna da su u sukobu interesa, da se srame antifašizma, da se ne vidi klerikalizacija društva i gušenje sekularnog, izjavio je Zelić i dodao da se civilno društvo „ne boji toga“.

Takvom je stanju, kaže, kriva i protekla vlast što nije uredila niz pitanja, i sadašnja politička opozicija koja ne radi svoj posao.

Osvrnuo se i na pitanje financiranja udruga i kazao da GONG više plati poreza nego dobije od države. Prošlu godinu od države GONG je dobio 49 tisuća kuna, a 930 tisuća kuna uplatio poreza, kazao je Zelić i dodao da GONG 30 posto svojih prihoda ostvaruje na tržištu.

Zelić kaže i da je njihov ‘zadatak stalno tumačenje građanima što se događa u zemlji’, u čemu će ostati okupljeni unutar civilnog društva.

U uvodnom dijelu tribine izlagali su još Žarko Puhovski o “farsičnom civilnom društvu za XXI. stoljeće” i Agata Račan o Zakonu o udrugama, koji, prema njenom mišljenju, ograničava ustavna prava i slobode građana.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.