Karlovac želi li izbjeći plaćanje tzv. poticajne naknade, zapravo kazne prekoračenje količine odloženog nerazvrstanog otpada, morat će za oko 700 tona smanjiti količinu odloženog biorazgradivog i komunalnog otpada na deponiju Ilovcu te povećati udio razvrstanog otpada za reciklažu u skladu s direktivama EU koje je propisala i Republika Hrvatska, rečeno je u ponedjeljak na javnoj prezentaciji prijedloga Nacrta plana gospodarenje otpadom Grada Karlovca za razdoblje od 2017. do 2022.
Od oko 13 tisuća tona godišnje prikupljenog otpada, Karlovac razdvaja tek oko 15 posto otpada, kazao je direktor tvrtke Hidroplan, koja je izradila Nacrt, Mladen Klasnić. Kao jedno od prvih rješenja u skladu s proklamiranim ciljem razdvajanja otpada na kućnom pragu, istaknuo je potrebu gradnje nove sortirnice većeg kapaciteta radi daleko većeg postotka razdvajanja papira, plastike, stakla, metala i tekstila, čime će se moći smanjiti količina komunalnog otpada. Izgradnja gradske kompostane za izdvajanje biorazgradivog otpada donijela bi, smatra Klasnić, dodatno smanjenje ukupnih količina odloženog otpada na deponij Ilovac koji ima ishođenu građevnu dozvolu, ali svojim rastom u visinu na ulazu u Karlovac i odbojnim mirisima ne čini dobro promidžbi grada.
Jedan od bitnih temelja politike gospodarenja otpadom je i Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017 do 2022. godine. Klasnić je s obzirom na tako kratak rok iskazao skepsu oko mogućeg dovršetka gradnje Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj Gori, pa je tim ozbiljnije upozorenje Gradu Karlovcu da mora nešto učiniti po pitanju otpada, a što se predlaže u Planu gospodarenja otpadom.
Za gradonačelnika Karlovca Damira Mandića jedan od razloga kašnjenja u provedbi svih dosadašnjih planova, a posebice vezanih za Centa na Babinog Gori je u tome što je država tek sad donijela nacionalni plan za gospodarenje otpadom, a kojemu se tek sad moraju svojim planovima prilagoditi jedinice lokalne samouprave. Iako Mandić kao jedno od nužnih rješenja vidi uspostavu razdvajanja otpada u visokom postotku, a za što je, smatra, potrebno informirati i educirati građanstvo, on, kao i mnoštvo građana smatra da će u praktičnoj provedbi svih ciljeva i direktiva u tom smislu biti mnogo problema tehničke, pa i kulturološke naravi.
To što je 2016. godine na deponij Ilovac zaprimljeno oko 2.500 tona otpada manje, Mandić smatra da je posljedica rada gradskog pročistača otpadnih voda. Konkretno, smatra da je ta razlika upravo količina mulja koji se, u nedostatku boljeg rješenja, odvozi čak u Vinkovce.
U Hidroplanovom popisu projekata važnih za provedbu plana gospodarenja otpadom Grada Karlovca navode se provedba edukativno-informativnih aktivnosti građanstva, nabava i distribucija kućnih kompostera, nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje otpada, izgradnja nove sortirnice za razdvajanje otpada po vrstama, izgradnja kompostane za odvojeni biorazgradivi otpad, izgradnja dodatnog reciklažnog dvorišta kao i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, nabava mobilnog reciklažnog dvorišta, te sanaciju i sprječavanje nastanka divljih odlagališta otpada.
Bude li na kraju ispalo da će, unatoč postojanju Fonda za zaštitu okoliša i dugih mogućih izvora sufinanciranja uvođenja mjera plana gospodarenja otpadom, to na kraju morati građani osjetiti na svom džepu, Mandić je kazao da će to smatrati svojim osobnim neuspjehom.
