Kedžo: Lijevo-liberalne udruge nisu govorile o gušenju demokracije kad je Milanovićeva vlada dala faraonske ovlasti ravnatelju HRT-a Radmanu

Foto: dominikanci.hr

„Vjera i politika u medijima“ naziv je šeste iz ciklusa tribina posvećenih vjeri i politici koja je u sklopu serijala tribina „Korizma na Peščenici“ održana u srijedu 5. travnja u dominikanskom samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu. Sudjelovali su predsjednik Programskoga vijeća Hrvatske radiotelevizije (HRT) i profesor na Veleučilištu VERN dr. sc. Zdravko Kedžo i dugogodišnja novinarka, urednica i bivša ravnateljica Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) Smiljana Škugor Hrnčević. Voditelj je bio dominikanac dr. Anto Gavrić.

O ovlastima Radmanu i gušenju demokracije

Dr. Zdravko Kedžo je govorio o tome kako je Vlada Zorana Milanovića promijenila Zakon o HRT-u i dala faraonske ovlasti tadašnjem ravnatelju Goranu Radmanu pa da Programsko vijeće HRT-a otada nema nikakve ovlasti. Taj je zakon i danas na snazi, istaknuo je dr. Kedžo i podsjetio na to da niti jedna lijevo-liberalna udruga tada nije progovorila o tom gušenju demokracije i o silnim primjedbama koje su na račun toga zakona stizale iz Bruxellesa.

O novinarima HRT-a

„Nas 11 tamo sjedi i govori, nas 9 koje je izabrao Sabor i dvoje iz redova zaposlenika HRT-a, ali od toga nema nikakve konkretne koristi. Novinari iz različitih medija sjede na našim sjednicama i prenose javnosti što govorimo, zato se vijećnici ipak trude izreći svoje misli o programu HRT-a, neki korektno, ali neki i iz osobnih ili nekih drugih interesa“, naglasio je dr. Kedžo i rekao da će uskoro predstaviti svoje izvješće o HRT-u u Saboru u kojem će reći da su novinari HRT-a neobjektivni i neprofesionalni, nepismeni i da su promašili ulogu javnog servisa oko parlamentarnih izbora.

O religijskim sadržajima na HRT-u i u drugim medijima

Govorio je i tome kako nisu svi programski vijećnici skloni religijskim sadržajima na HRT-u pa proglašavaju da je vjerskih sadržaja previše. „Jedan od kolega zato je tražio da se pobroje minute vjerskih sadržaja sa svim kanalima HRT-a“, rekao je dr. Kedžo i poručio da Crkva mora napraviti medijski iskorak, da ne treba biti revolucionarna jer to nije, ali da ne treba biti ni posljednja što danas jest.

„Po pitanju medija Crkva mora biti proaktivna, ona mora imati izgrađen komunikacijski odnos s javnošću, župni listić je prevladana forma. Biskupima i svećenicima u tome mogu pomoći laici“ – rekao je kritizirajući katoličke intelektualce kojih je u hrvatskom društvu, naglasio je, jako puno, ali svoju vjeru ne žele svjedočiti u javnosti niti nastupati s pozicija katoličkog nauka. „Još je i cjelokupno društvo s naglaskom na političke elite pristalo na to da će oni koji javno svjedoče vjeru biti sankcionirani, a nemala je katolička javnost na to opako pristala pa šuti“ – zaključio je dr. Kedžo.

Smiljana Škugor Hrnčević je objašnjavala da ključne medije u Hrvatskoj drže ljudi koji nisu vjernici i da zato teško objavljuju vjerske sadržaje, ali da je Crkva u posljednje vrijeme svejedno uspjela biti vidljivija u javnosti. „Nažalost, u našim javnim servisima Crkva se tretira jako loše. U HINI nema ni slova, tek iznimno nešto, a na HRT-u se vjerski sadržaji prikazuju u getoiziranim emisijama. Vjera se u medijima danas ne tretira kao in, nego kao out, a novinara je, rekla bih, 90 posto ateista pa oni u javnom prostoru nameću svoj ateistički pogled na svijet u kojem nema mjesta za vjeru, ili ima u smislu skandala, izrugivanja i slično“, pojasnila je stanje novinarka Škugor Hrnčević.

U raspravi se iz publike čulo da će se na ulici prije susresti sv. Franju ili sv. Dominika nego što će se od HBK dobiti vijest, govorilo se o neobjektivnosti javnoga prostora budući da se selektiraju vijesti, raspravljalo se o tome je li potrebno da biskupi osnuju katoličku televiziju ili se potrebe mogu zadovoljiti preko postojećih platformi kad bi bile nadograđene i profesionalne. Čulo se i pitanje kada će HRT postati hrvatska i ima li na HRT-u barem 200 hrvatski orijentiranih novinara.

Dr. Kedžo je zaključio da o tome kakvi će biti mediji odlučuju vlasnici, novinari i urednici, ali i publika kojoj se, zbog gledanosti koja za sobom povlači novac, sadržaji prilagođavaju.

O HINA-i

Smiljana Škugor Hrnčević govorila je o nastanku i počecima HINE 1990. u čemu je i osobno sudjelovala, o razvoju izvještajne agencije, o zakonu po kojem djeluje HINA, o upravljačkoj strukturi te o sadržajnoj i uređivačkoj politici. „I HINA i HRT su javni medijski servisi kojima točnost, objektivnost i zastupanje svih interesa od političkih do vjerskih trebaju biti na prvom mjestu. U HINI je do dolaska Kukuriku koalicije 2012. sve nekako išlo, a s tom novom vlašću urušio se dotadašnji tretman vjerskih sadržaja u HINI. Gledala sam, primjerice, kako se priopćenja Zagrebačke nadbiskupije koje trebamo objavljivati bacaju u smeće, ukinulo se prenošenje ključnih sadržaja iz Glasa Koncila, što je dotad bilo nezamislivo“ – pripovijedala je novinarka Škugor Hrnčević govoreći o tome kako je nakon 26 godina rada u HINI tri dana prije posljednjih parlamentarnih izbora dobila izvanredni otkaz zato što je jednoj manjoj političkoj stranci proslijedila inače svim novinarima dostupan izvještaj o dugu poduzeća supruge tadašnjeg ministra Miranda Mrsića HZZO-u, koji uredništvo danima nije željelo objaviti. „Lažno su me optužili da sam to izvješće dala medijima. Nisam, to je učinio netko drugi, ni danas ne znamo tko“ – rekla je i nadodala da je nedopustivo u javnom medijskom servisu skrivati bilo kakve vijesti od javnoga interesa i da su se novinari HINE za puno nedopustivih stvari trebali pobuniti, ali nisu jer se boje za radno mjesto.

 

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr