Koić i Banić: Promjene na jasenovačkom popisu od 26. siječnja 2021. godine

Jasenovac
Foto: Fah

Dana 26. siječnja 2021. godine došlo je do novih promjena na mrežnom jasenovačkom popisu Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac. Ukratko, radi se o promjenama kod triju grupa podataka.

Prva promjena je glede obitelji Danon. Trojica članova obitelji Danon rođena u Sarajevu i to Moise (1913., Šabetaj), Mordehaj (1919., Šabetaj) i Šabetaj (1889., Mošo) maknuti su s mrežnog jasenovačkog popisa. O ovim lažnim jasenovačkim žrtvama iz obitelji Danon već smo pisali prije nekoliko godina. [1] Ekipa iz jasenovačke močvare kaska za nama više od pet godina. Svi navedeni su umrli nakon Drugog svjetskog rata i pokopani su na središnjem zagrebačkom groblju Mirogoj, pišu M. Koić i Nikola Banić za Hrvatski tjednik.

Taktika žrtvovanja pojedinih laži da bi se na popisu zadržalo na tisuće lažnih

Marko Danon, član spomenute obitelji, također je javno istupio u medijima vezano za ovaj slučaj i objavu da je njegov otac ubijen u Jasenovcu nazvao je notornom laži. Djelatnicima JUSP-a Jasenovac trebalo je samo tri godine nakon medijske izjave gospodina Danona da bi maknuli ovu „notornu laž“ s mrežnog jasenovačkog popisa.

To nije učinjeno zbog znanstvenog prosvjetljenja, već iz istih razloga kao primjerice u poznatim slučajevima lažnih jasenovačkih žrtava Stanka Nicka i Tine Morpurgo. S popisa su maknuti samo zato što kreatorima mrežnog jasenovačkog popisa takve očite ili prigodnije rečeno „notorne laži“ stvaraju ogromnu štetu. To je taktika žrtvovanja pojedinih laži da bi se na popisu zadržalo na tisuće lažnih žrtava. Ipak, usprkos tome što su uklonjeni s mrežnog jasenovačkog popisa, zbog ranijih aktivnosti ekipe iz JUSP-a Jasenovac su članovi obitelji Danon Šabetaj, Moise i Mordehaj i dalje su lažno navedeni kao jasenovačke žrtve u Američkom muzeju holokausta kamo su 2017. godine poslani podaci ondašnje inačice mrežnog jasenovačkog popisa i tamo se i dalje nalaze u društvu ostalih lažnih jasenovačkih žrtava kao što su već gore spomenuti Stanko Nick i Tina Morpurgo.

Druga promjena je kod Mirka Spitzllera (1927., Sarajevo, Otto). Iz prezimena je maknuto jedno „L“ pa je tako sad na popisu Mirko Spitzler. Ova promjena nije uvjetovana nekim novim izvorom podataka jer je i dalje ostao jedan jedini izvor podataka knjiga nekadašnjeg djelatnika komunističke tajne službe u kojoj se navodi prezime Špicler. Kao i u brojnim drugim slučajevima kreatori mrežnog jasenovačkog popisa ne brinu se previše što im piše u izvorima podataka na koje se pozivaju. Informacije radi u digitalnom arhivu Yad Vashema nema niti jedne žrtve koja se zove Mirko Spitzler/Špicler. Također, nema nikoga s ovim prezimenima u inačici imena Imre/Friedrich/Salom.

Treća promjena podataka na popisu je kod dvojice Slovenaca. U slučaju Jakoba Juvančića prezime je promijenjeno u Jurančić. Osim toga u napomenama su se prema projektu Dotršćina nalazila dva prezimena Juvančić i Jurančić, a sada je prezime Juvančić nestalo bez traga. Osim za one koji imaju pomoć PATROL-a i mogu arhivirati svaku promjenu na jasenovačkom popisu. Koliko su pouzdani podatci o Slovencima koji su navodno stradali u Jasenovcu može se dobro vidjeti na sljedećem primjeru. Naime, s popisa je maknut Alojz Ferš iz Maribora. To je jedna od žrtava bez navedene godine rođenja i imena oca. Takve stvari nisu slučajnost jer se nedostatak vitalnih identifikacijskih podataka na mrežnom jasenovačkom popisu uglavnom ne može opravdavati neznanjem. Naime, komunisti i njihovi nasljednici, apologeti jasenovačkog mita imali su skoro osam desetljeća za popisivanje stvarnih žrtava. Znači takvi slučajevi uglavnom ukazuju da se uvelike radi o lažnim jasenovačkim žrtvama.

Tako je i ovom prilikom. Zanimljivo je da Ferša nema u komunističkom popisu žrtava rata iz 1964. godine. Kao izvori zbog kojih se Alojz Ferš našao na popisu žrtava su treća Miletićeva knjiga o Jasenovcu i knjiga Jerneja Borovnika (1998.) o Slovencima u logorima Jasenovac, Stara Gradiška i u zatvoru Lepoglava. Jernej Borovnik je od Nijemaca protjeran iz Slovenije u Nezavisnu Državu Hrvatsku. Tu je pristupio komunističkim gerilcima tzv. partizanima, ali je 1943. godine zarobljen. Premda je bio pripadnik nelegalne paravojske, nije smaknut po kratkom postupku već je interniran prvo u logoru Stara Gradiška, a zatim u Jasenovcu. U nepoznatom „spletu okolnosti“ izašao je iz Jasenovca i ponovo se priključio komunističkoj gerili na dalmatinskim otocima.

Drugi izvor prema kojem je Alojz Ferš jasenovačka žrtva je treća Miletićeva knjiga o Jasenovcu. [2] U toj knjizi se u „djelomičnom“ popisu Slovenaca navodno ubijenih u Jasenovcu pod brojem 6. nalazi Alojz Ferš, a u opaskama se pod brojem 2. kao jedan od preživjelih navodi inženjer Jernej Borovnik iz Frankolova pri Celju. Već smo u brojnim prethodnim tekstovima argumentirano pokazali koliko su nepouzdani odnosno lažni komunistički popisi žrtava. To se pokazalo i u ovom slučaju, a to su uostalom direktno potvrdili i kreatori mrežnog jasenovačkog popisa brisanjem Alojza Ferša s popisa. Da ne bi bilo nedoumice o sudbini Alojza Ferša, na mrežnoj stranici www.geni.com mogu se naći podatci o Alojzu Feršu (1907.) iz Maribora koji je umro u Mariboru 1984. godine.

Ponavljanje je majka mudrosti, ali ponavljanje pogrešaka to svakako nije. Ponavljanje laži je nekima možda mudro i korisno, ali samo dok ne postanu preočite odnosno notorne.

[1] N. Banić i M. Koić, Zatišje pred oluju, Hrvatski tjednik, 8. prosinca 2016., s. 32-33
[2] Miletić 3, Prilog br. 9 Djelomičan popis od 54 ubijena Slovenca u koncentracionom logoru Jasenovac

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik