Koje se sve nasilje – koje nema veze s obitelji – svrstava u ‘obiteljsko nasilje’?

Foto: Fah/Facebook (Fotomontaža: Narod.hr)

Tomislav Mikulin, osumnjičenik za fizički napad i ozljeđivanje predsjednika osječko-baranjskog SDP-a i saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića pušten je da se brani sa slobode, a nadležno tužiteljstvo nastavlja s izvidima, izvijestilo je u utorak osječko Općinsko državno odvjetništvo. Mikulina je podsjetimo policija jučer kazneno prijavila za nanošenje tjelesne ozljede i ‘obiteljsko nasilje’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Dr. Herman Vukušić: ‘Kako je SDP uvrijedio žrtve obiteljskog nasilja?’

> Nasilje među homoseksualnim partnerima? Bernardićeva desna ruka napala SDP-ovog zastupnika

> Tko je Tomislav Mikulin, nasilni voditelj Bernardićeva ureda? 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Zašto je fizički obračun dva SDP-ovca policija prijavila kao ‘obiteljsko nasilje’?

Činjenica da je policija protiv Mikulina podnijela prijavu za ‘obiteljsko nasilje’ otvorila je u javnosti špekulacije da su Hajduković i on bili u ljubavnoj vezi. Nitko iz SDP-a službeno to jučer nije komentirao. Iz policije također ne žele pojasniti takvu kvalifikaciju kaznenog djela.

Što podrazumijeva nasilje u obitelji?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao što mu samo ime govori, nasilje u obitelji obuhvaća nasilje koje se događa između članova obitelji (roditelja, partnera, braće i sestara ili članova obitelji više generacija, npr. roditelja i bake/djeda).

Slučajeve nasilja u obitelji regulira Prekršajni zakon (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15) kao opći zakon (lex generalis) te Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10) kao poseban zakon (lex specialis).

Prema čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, nasilje u obitelji se definira kao „svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji jasno definira koja se ponašanja smatraju obiteljskim nasiljem:

  • tjelesno nasilje, kao i primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda,
    tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe,
  • psihičko nasilje, tj. psihička prisila koja uzrokuje osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, uhođenje ili uznemiravanje preko sredstava za komuniciranje ili komuniciranja s trećim osobama, izolacija ili ograničavanje slobode kretanja, sprječavanje kontakta s članovima obitelji ili drugih osoba, okrivljavanje druge osobe za nasilno ponašanje, prisiljavanje prakticiranja vjere kojoj osoba ne pripada,
  • spolno nasilje, spolno uznemiravanje, inzistiranje na spolnom odnosu ili drugim seksualnim postupcima koje druga osoba ne želi
  • ekonomsko nasilje

Članak 179. a Kaznenog zakona govori o “nasilju u obitelji” i definira kaznu zatvora u trajanju od jedne do tri godine:

“Tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine.

Na koje se osobe primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada govorimo o osobama na koje se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuje, odnosno osobama koje se smatraju članovima obitelji, propisano je da su to:

  • žena i muškarac u braku, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih,
  • žena i muškarac u izvanbračnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca,
  • srodnici po krvi u ravnoj lozi bez ograničenja, srodnici po krvi u pobočnoj lozi zaključno s trećim stupnjem, srodnici po tazbini zaključno s drugim stupnjem u bračnoj i izvanbračnoj zajednici,
  • osobe koje imaju zajedničku djecu,
  • skrbnik i štićenik,
  • udomitelj, korisnik smještaja u udomiteljskoj obitelji i članovi njihovih obitelji dok takav odnos traje

te, dodatno:

  • obitelj čine i žena i muškarac koji su živjeli zajedno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, djeca svakog od njih i njihova zajednička djeca, ukoliko su nakon prekida bračne ili izvanbračne zajednice povod sukoba bili bivši bračni ili izvanbračni odnosi
  • zakon se primjenjuje na osobe koje žive u istospolnoj zajednici.

Sudski postupak

Slučajevi nasilja u obitelji provode se kao hitni postupci. Hitni postupak su dužna provoditi sva pravosudna tijela, i državno odvjetništvo i sudovi.

U sudskom postupku se osoba koja je doživjela nasilje naziva oštećenik ili žrtva, a osoba koja je počinila nasilje okrivljeni ili počinitelj. Osim njih, u postupku mogu sudjelovati i državni odvjetnik, branitelj okrivljenog (koji se naziva i opunomoćenik), odvjetnik oštećenika (odnosno opunomoćenik), svjedoci, vještaci i druge osobe. Prekršajni postupak se pokreće izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja. Prekršajni zakon propisuje da ovlašteni tužitelji mogu biti državni odvjetnik, tijelo državne uprave (npr. policija), pravna osoba s javnim ovlastima ili oštećenik. Najćešće će to ipak biti policija. Dakle, nakon što je sudu podnesen optužni prijedlog i sud je utvrdio svoju nadležnost, zakazati će glavnu raspravu.

Prekršajni postupak će započeti otvaranjem glavne rasprave na koju su pozvani tužitelj i njegov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, okrivljenik i njegov branitelj, oštećenik i njegov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, svjedoci i vještaci ako je to potrebno te druge osobe.

Glavna rasprava traje dok se ne ispitaju svi svjedoci odnosno vještaci i/ili osobe za koje sudac smatra da moraju biti ispitane te dok se ne izvedu svi dolazi. To može ali i ne mora biti gotovo u jednom terminu.

Tužitelj može tijekom održavanja glavne rasprave, sve do završetka dokaznog postupka, izmijeniti ili podnijeti novi optužni prijedlog protiv počinitelja ali samo u vezi događaja koji je/su predmet optužbe ili je/su blisko povezani s njim/njima.

Tijekom trajanja glavne rasprave vodi se zapisnik o svemu što se događa na glavnoj raspravi, svjedočenju svjedoka, vještaka i ostalih osoba, izvođenju dokaza, predlaganju novih dokaza, primjedbama itd. Oštećenici imaju pravo razgledavati spis i vršiti preslike uz odobrenje suca.

Kada je glavna rasprava završena, sudac može odmah donijeti presudu ili stranke naknadno obavijestiti o vremenu i mjestu priopćavanja presude.

U postupku za prekršaj nasilja u obitelju, presuda se uvijek dostavlja i oštećeniku.

Tko su SDP-ovci – sudionici slučaja koji se opisuje kao ‘obiteljsko nasilje’?

Tomislav Mikulin je inače i tajnik organizacije te stranke u Lekeniku, no radio je, barem do danas, u središnjici SDP-a u Zagrebu počevši od studenoga 2018. Za sebe je na jednoj društvenoj mreži napisao kako je “odgovoran, ambiciozan, timski igrač” te da nema problema s preuzimanjem liderske pozicije u timu, voli raditi s ljudima i biti kreativan u poslu. Člansku iskaznicu SDP-a nosi od 2010.

Osječanin Domagoj Hajduković u četvrtak je proslavio 39. rođendan, profesor je povijesti i engleskog jezika i književnosti, saborski zastupnik SDP-a i trenutačno potpredsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. Diplomirao je i europske studije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Profesionalnu karijeru počinje kao učitelj engleskog jezika u OŠ Blage Zadre u Vukovaru, a predavao je povijest, engleski jezik i politiku i gospodarstvo u osnovnim i srednjim školama u Jarmini, Privlaci i Osijeku. Povijesne i politološke kolegije poučavao je i na Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku. Bio je direktor Osječkog sajma od 2008. do 2010. godine. Član SDP-a je od 2000., bio je predsjednik Foruma mladih Osijek, član Glavnog odbora Foruma mladih, potpredsjednik Gradske organizacije SDP-a Osijek, tri je puta izabran u Glavni odbor SDP-a, čiji je potpredsjednik bio od 2012. do 2016. Trenutačno je predsjednik ŽO SDP-a Osječko-baranjske županije. Hajduković bi trebao nositi i listu Restart koalicije u IV. izbornoj jedinici za predstojeće parlamentarne izbore.

Narod.hr poslao je upit nadležnoj Policijskoj upravi:
“Znači li vaša odluka da se fizički napad na javnom mjestu okarakterizira kao obiteljsko nasilje da su napadač i žrtva životni partneri ili neformalni životni partneri? Ako jesu, zašto se to taji?”

Na njega su nam odgovorili kako nam više informacija, od onih koje su nam već dali, ne mogu dati.

Iz izvora bliskih SDP-u neslužbeno se doznaje da je riječ o nasilju među homoseksualnim partnerima. Mikulin za sebe na društvenim mrežama, između ostaloga, navodi da je radio na Libela.org – ‘portalu o rodu, spolu i demokraciji’. Inače, riječ je o voditelju Ureda predsjednika SDP-a Davora Bernardića i njegovoj desnoj ruci.

Hajduković bi, inače, trebao nositi i listu Restart koalicije u IV. izbornoj jedinici pa se postavlja pitanje zašto policija i DORH skrivaju informacije o njemu?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.