Nezaposlenost, gospodarska kriza i dugotrajna recesija kojoj se ne nazire kraj te otvaranje granica Europske unije doprinijeli su sve većem broju građana koji napuštaju zemlju. U Hrvatskoj ne postoje točni podaci koliko građana godišnje odlazi, no primjerice Njemačka vodi evidenciju koliko se Hrvata uselilo.
“25 tisuća u posljednje dvije godine, godinu prema njemačkoj statističkoj službi, to je velik broj za Hrvatsku. Hrvatska je malobrojna zemlja”, tumači demograf Anđelko Akrap za dnevnik.hr.
Govori se da je u zadnjih pet godina iselilo 50 tisuća, u zadnje tri godine oko 33 tisuće. Činjenica je, velika su iseljavanja. Oni koji trajno napuštaju Hrvatsku dužni su odjaviti prebivalište. Oni koji idu na privremeni boravak to moraju prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu. No, malo tko to i čini.
“Dio ljudi je i trajno odjavio prebivalište u Hrvatskoj i prijavio tu u inozemstvu, takvih imamo negdje 77 tisuća”, ističe Ines Krajčak, pomoćnica ministra unutarnjih poslova.
“Njemačka je izdala 24 tisuće radnih dozvola, samo za jednu godinu, a mi imamo iseljavanje registrirano u DZS-u negdje na razini 15 tisuća godišnje, dakle to znači da je i po tome veće iseljavanje nego što ga stvarno mi bilježimo”, naglašava Stjepan Šterc (HDZ).
U HDZ-u smatraju kako aktualna vlast ovaj problem ne shvaća ozbiljno. Šterc navodi da će nova Vlada morati uvesti registar stanovništva i to u Državnom zavodu za statistiku prema kojem će ići izvješća MUP-a i izvješća bolnica, o rođenima i umrlima.
Velik problem je što raste broj odlazaka obitelji, dok su prije to češće bili pojedinci. Odlazak cijele obitelji znači i manju mogućnost povratka.
