Istražili smo koja svota novca je izdvojena iz državnog proračuna za rad političkih stranaka u 2022. godini.
Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav i ove je godine – uobičajeno – jednoglasno i bez rasprave raspodijelio novac za rad parlamentarnih stranaka. Iz državnog proračuna za 2022. godinu osigurana su sredstava za rad 29 političkih stranaka u iznosu od 54.861.183,00 kuna.
Najviše je novca, 22,4 milijuna kuna, pripalo HDZ-u sa 62 zastupnika. Slijedi SDP koji je iz proračuna dobio 12,5 milijuna kuna s 34 zastupnika. Domovinski pokret s 11 zastupnika u trenutku konstituiranja Sabora, primio je 3,9 milijuna kuna. Most za 8 saborskih zastupnika ima osiguranih 2,8 milijuna kuna. Platforma Možemo prima 1,8 milijuna kuna za petero zastupnika, a SDSS s troje zastupnika 1,1 milijun kuna…
Zakon o financiranju političkih aktivnosti propisuje da se proračunski novac raspodjeljuje na temelju stanja u trenutku konstituiranja Sabora. Novac se raspodjeljuje tako da se utvrdi jednak iznos za svakog zastupnika. Svaka stranka po zastupnici dobiva 10 posto više novca. Svaka stranka, dakle, dobit će otprilike 30 tisuća kuna mjesečno po zastupniku u 2022. godini.
Udruga U ime obitelji predlagala promjenu modela financiranja političkih stranaka
Udruga U ime obitelji već je predlagala potpuno ukidanje financiranja aktivnosti političkih stranaka i izborne promidžbe iz svih javnih izvora – državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
>Kakve promjene izbornog sustava traži GI Narod odlučuje, a Plenković ih na sve načine odbija?
U vrijeme javne rasprave o Prijedlogu zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, udruga U ime obitelji iznijela je prijedlog, koji je Ministarstvo uprave odbilo.
Sumrak demokracije?
“Mislimo da model financiranja političkih stranaka javnim novcem nije dobar za hrvatsku demokraciju i politiku. Političke stranke čini manje odgovornima biračima te pretvara predstavničku demokraciju u sredstvo stranačke zarade.
Zbog krnje opcije preferencijalnog glasovanja, s cenzusom od 10%, birači imaju malo utjecaja na to tko ulazi i predstavlja ih u Saboru. Glavnu riječ vodi predsjednik stranke, koji sastavlja liste. Ako to povežemo s financiranjem političkih stranaka, ključno je pitanje zašto bi se iz državnog i lokalnog proračuna automatizmom izdvajala financijska sredstva za političke stranke na temelju osvojenih mandata na izborima ako stranke i njihovi zastupnici nisu odgovorni svojim biračima nakon izbora?” – kazao je u travnju 2019. godine za Narod.hr Ivan Munjin, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.
Prijedlog Udruge U ime obitelji bio je da stranke izravno traže od građana financijsku potporu za svoje djelovanje. Naime, kada bi se stranke, po primjeru Italije, financirale isključivo donacijama, bile bi više odgovorne biračima. Tada bi bile prisiljene voditi računa o tome što njihovi birači misle. Na taj bi se način dokinula sadašnja praksa prema kojoj se stranke sjete svojih birača svako četiri godine.
Sudeći prema dosada učinjenom, vladajući ovu praksu ne namjeravaju tako skoro mijenjati. Hrvatski će narod, izgleda, nastaviti trenirati svoje strpljenje.
