Komunistički zločini – Macelj: Sedam desetljeća poslije, još 130 jama ostaje neistraženo

Macelj
Foto: Laudato tv

Pomoćni biskup zagrebački mons. dr. sc. Ivan Šaško predvodit će u nedjelju, 5. lipnja s početkom u 17 sati euharistijsko slavlje u Crkvi Muke Isusove u Maclju prigodom 77. obljetnice Maceljske tragedije i žrtava hrvatskog Križnog puta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Macelj je najveće stratište komunističkih žrtava na području Republike Hrvatske s do sada točno utvrđenim brojem od 1247 ekshumiranih žrtava.

Skrivani komunistički zločini

U koprodukciji Laudato TV i Udruge Macelj 1945. napravljen je i dokumentarni film “Macelj – Titovo stratište”, koji otkriva bolnu činjenicu koja je bila dugo skrivena među komunističkim zločinima o kojima se ni danas jasno ne govori. Procjenjuje se da je u Maceljskim šumama stradalo oko 13 tisuća žrtava. Više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Macelj je jedna od tragičnih dionica hrvatskog križnog puta koju se desetljećima zanemarivalo i nastojalo zataškati.

> Ante Beljo: Najviše svećenika u Drugom svjetskom ratu ubijeno je 1945. na Maclju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Macelj – ogledalo srama hrvatskih vlasti

U filmu ”Macelj – Titovo stratište” svjedoci se sjećaju užasnih poslijeratnih dana, a povjesničari i članovi Udruge Macelj 1945. razotkrivaju strahote koje su se događale nakon smaknuća. Svjedoci u nastupu ipak govore bez gorčine, samo iznose činjenice i opisuju događaje zbog kojih je Macelj jezovito mjesto u sjećanju. Osobito ističu šutnju koja je do demokratskih promjena skrivala te komunističke zločine, a ljudi se nisu usudili o tome javno govoriti.

Redateljica filma je Nada Prkačin, snimatelji Andrej Bunić, Ivan Lovrić i Josip Ninković, montažer je Ivan Lovrić. Grafiku potpisuje Nikola Uroić, a glazbu Željko Barba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Surovo stratište

Film nastoji doprinijeti tome da surovo stratište Macelj bude poznatije u hrvatskoj javnosti i da se žrtvama iskaže pijetet. Da za to postoji značajan interes u društvu pokazao je i izvrstan odaziv posjetitelja na pretpremijeru u do zadnjeg mjesta popunjenoj kinodvorani CineStara Branimir centar u Zagrebu. Među njima i predstavnika vlasti, Crkve, znanosti i udruga.

– Za Macelj se saznalo tek 1990. g. po slučajno preživjelom svjedoku Franji Živkoviću. Blagopokojni kardinal Franjo Kuharić prvi je 1991. g. služio misu za nevine žrtve na tom području. Godinu dana poslije izvršena je ekshumacija, a onda su žrtve 12 godina stajale u kutijama na tavanu Medicinskog fakulteta u Zagrebu – rekao je scenarist filma Damir Borovčak, član Udruge Macelj 1945., u obraćanju prisutnima na pretpremijeri. Istaknuo je kako ‘zločin na Macelju još uvijek traje’ i da će trajati sve dok hrvatske vlasti javno ne objave činjenice o zločinu i počiniteljima, kako bi se na istini mogla mirno graditi budućnost.

130 jama još ostaje neistraženo

Producent filma prim. dr. Stjepan Bačić, predsjednik Udruge Macelj 1945., naglasio je kako je vrijeme da istina uđe u udžbenike i da djeca ne uče laži o povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Sedam desetljeća poslije, još 130 jama ostaje neistraženo. Zato ovaj film. Da barem sjećanje na Macelj otkopamo, ako ne zemlju u kojoj se nedostojno još uvijek zemni ostaci ljudi nalaze. Ako su državni arhivi zatvoreni, crkveni su otvoreni. Uz svjedoke, Kronika franjevačkog samostana u Krapini uvelike je doprinijela dokumentiranom sadržaju filma. Film Macelj potiče da se odupremo bešćutnoj nebrizi za sve žrtve Križnog puta u Hrvatskoj – rekla je na pretpremijeri producentica filma Ksenija Abramović, direktorica Laudato televizije. Film prikazuje ljudski i institucionalni poraz koji je prošlih desetljeća, pa i u slobodnoj Hrvatskoj, nažalost, zamračio istinu i govor o stradanju u Macelju – istaknula je.

Nemamo pravo zaboraviti prošlost

Redateljica i scenarista filma, Nada Prkačin, istaknula je nesrazmjeran broj žrtava i onih čija su imena poznata.

– Trebamo li se doista okrenuti budućnosti i zaboraviti prošlost? Nemamo na to pravo. Jer mi nastavljamo gdje su oni stali. Oni nisu dočekali slobodnu Hrvatsku. Mi jesmo. Naučili smo mnogo iz strahota koje su se događale u povijesti. I još moramo učiti. S tim saznanjem možemo gledati u budućnost, kako nam se prošlost ne bi ponavljala. I živjeti za one kojima je budućnost uskraćena. Eto, zato ovaj film. Da podsjeti što još nismo učinili i što moramo učiniti – poručila je Prkačin u govoru nakon projekcije filma.

Televizijska premijera filma bit će na uskoro na Laudato TV-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.