Koordinator DZS-a Plesac tvrdi da promjene u metodologiji u odnosu na 2011. gotovo i nije bilo

popis stanovništva
Foto: snimka zaslona

Najnoviji popis stanovništva pokazao je da Hrvatska ima tri milijuna 871 tisuća 833 stanovnika, a zabrinjavajuće je da sve županije, ali i grad Zagreb, bilježe pad stanovništva.

> Kontradiktorni podaci DZS-a o broju katolika: Loša priprema metodologije ili nešto drugo?

– Mi smo popisali malo više od četiri milijuna, međutim, broj 3.871,833 je ukupan broj ljudi koji živi u Hrvatskoj, rekao je za HRT Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva iz Državnog zavoda za statistiku.

Dva potresa

– Gledajući metodologiju, to je broj stanovnika koji živi unutar naših granica. Oni koji su prisutni u zemlji godinu dana i dulje, a u popis nisu ušli oni koji su se popisali, a ne žive stvarno u našoj zemlji nego negdje drugdje, istaknuo je.

Dodao je kako uspoređujući popis iz 2011. i 2021. postoji pad broja u svim županijama, ali i u gradu Zagrebu.

> DZS objavio konačne rezultate Popisa 2021.: Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto
> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?
> Popis 2021.: Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, čak 396.360 manje od 2011.!

– Imali smo dva potresa i to je donekle utjecalo na broj stanovnika u gradu Zagrebu, jer je u središnjim dijelovima grada Zagreba popisan manji broj stanovnika. Kad je riječ o županijama, najveći je pad u Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj, a manji pad je zabilježen, osim u gradu Zagrebu, i u županijama uz more.

Popisivanje trajalo čak 63 dana

Osvrnuo se i na sam popis stanovništva.

– Trajao je ukupno 63 dana, što je najdulja provedba na terenu od kada traju moderni popisi – 1857. godine. Tomu je razlog ponajprije epidemiološka situacija u zemlji.

Istaknuo je i kako su im veliki problem stvarale COVID potvrde i samoizolacije.

– Kad je riječ o samopopisivanju, mi smo zadovoljni, zadovoljni smo odazivom. Kad su me prije popisa pitali što očekujem, rekao sam da ako odaziv bude 20 posto, da ću biti sretan, a odaziv je bio 40-ak posto, rekao je Plesac.

Hrvatska stari

– Rezultati s kojima smo izašli, to nije ni 10 posto pitanja obrađeno. Obrađeno je najbitnije, gdje osobe stvarno žive i dobno-spolna struktura. Vidimo i da Hrvatska strašno stari. Mislim da Hrvatska dijeli 7. ili 8. mjesto po starosti u svijetu. Najstarija zemlja je Japan, a u Europi – Italija, Grčka, Estonija, Latvija. Europa inače stari, a Hrvatska prati trendove, rekao je, te dodao da starenje stanovništva nije problem posljednjih 20 godina.

– Demografi su o tome pričali još 80-ih godina, a pogotovo 90-ih, kada se vidjelo da je stopa mortaliteta veća od nataliteta, istaknuo je.

Plesac je govorio i o poteškoćama s kojima su se susreli, pa je tako istaknuo da su u vrijeme popisa stanovništva na snazi bile covid mjere. Popisivača je bilo puno manje nego na prethodnom popisu 2011. Mnogi popisivači su odustali zbog samoizolacije, zato jer im je počela akademska godina, neki su našli nove poslove ili im je sudjelovanje u popisu stanovništva bilo presloženo, tvrdi.

Što se tiče samih popisivača, rekao je da je obuka prvi puta provedena on line, te da su neki bolje shvatili gradivo, a neki nisu. Bili su različitih stupnjeva obrazovanja, a obuka je trajala pet dana.

Tvrdi da promjene u metodologiji u odnosu na 2011. gotovo i nije bilo.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.