Kontradiktorni podaci DZS-a o broju katolika: Loša priprema metodologije ili nešto drugo?

Nakon što su u četvrtak objavljeni rezultati Popisa stanovništva u Hrvatskoj 2021., ne jenjava iznenađenje načinom kako je Državni zavod za statistiku obradio podatke glede vjeroispovijesti. Činjenica da jedan dio građana koji su se izjasnili kao pripadnici Katoličke Crkve svrstan u kategoriju “ostali kršćani” umjesto u kategoriju “katolici” i dalje izaziva nevjericu.

> Dr. sc. Jurić: Dva su ključna cilja popisa – prikazati da je katolika drastično manje i zamagliti istinu da je stranaca drastično više

> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?

O tome se do sada nanizao niz reakcija, a među njima su i komentari stručnjaka za demografiju, predstavnika Katoličke Crkve…

Demograf Šterc: “Kada nema dobre pripreme Popisa, moguće su i ovakve pogreške”

Dr. sc. Stjepan Šterc, demograf s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu na to se osvrnuo gostujući u Studiju Večernjeg lista:

“Popis je jako složen zahvat i mora se temeljiti na znanstvenim pristupima. Pokazalo se, kad nemate ozbiljnu pripremu stanovništva, da su onda moguće i pogreške kao recimo kod podataka s vjeroispovijesti.” – istaknuo je dr. sc. Šterc na pitanje o nejasnim podacima glede broja katolika.

> Čak 83% građana izjasnilo se kao katolici: Zašto DZS-ovo izvješće to ne pokazuje?

> Glasnogovornik HBK o Popisu: ‘Još ne znamo broj katolika, objavljeni su neki dvojbeni podaci’

Kako je 150 tisuća ljudi završilo u pogrešnoj rubrici? – pitala je voditeljica.

“U početku je bila pogreška jer nismo u upitniku trebali ponuditi toliko mogućnosti izjašnjavanja. Struka nije sudjelovala u pripremi obrazaca, osim onih u Zavodu za statistiku. No, to nije dovoljno jer se trebao formirati i Savjet za popis stanovništva.” – upozorio je Šterc.

Podsjetimo, tablica koju je objavio DZS navodi podatke: katolici – 78,97 %, no poslije navodi i kategoriju “ostali kršćani” – 4,83 % uz koju stoji napomena: “U ostale kršćane uključeno je 96,47 % osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26 % izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi (…)”. Dakle, jedan dio onih koji su se izjasnili kao katolici, tj. jasno izrazili svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, uopće nije svrstan u kategoriju “katolici”, nego u kategoriju “ostali kršćani”.

Kada se ovi “izbačeni” katolici pribroje službenoj kategoriji koja bi trebala prikazivati broj katolika, dobiva se brojka od preko 83 % katolika. Drugim riječima, rečenica DZS-a, koja stoji u njihovom Izvješću, da je u Hrvatskoj 78,97 % katolika – potpuno je netočna, tj. umanjena je. Postavlja se pitanje zašto je došlo do ove greške i hoće li netko odgovarati za objavu takvih, netočnih informacija u izvješću?

Glasnogovornik HBK komentrao nejasne podatke

Na ove nejasnoće osvrnuo se i glasnogovornik HBK, koji je istaknuo da u ovom trenutku, zbog dvojbenih podataka koji su objavljeni, još uvijek ne znamo u kojem postotku je broj katolika pao u odnosu na prethodni popis.

“Što se tiče pada broja katolika, a u ovom trenutku još ne znamo o kojem postotku je riječ jer su objavljeni neki dvojbeni podaci, želim reći da te podatke treba uzeti ozbiljno u obzir i s njima se odgovorno suočiti.” – upozorio je glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić.

Prema dosadašnjim rezultatima, dakle, postoje posebni podaci za “katolike” a posebni za “pripadnike Katoličke Crkve” što je potpuno nevjerojatno. Postavlja se pitanje zašto onda DZS i za ostale vjerske zajednice nije uveo po dvije jezične kategorije koje zapravo označavaju isto.

Dr. sc. Mišetić: “Jesu li zakazali popisivači?”

Ovu je temu za Bitno.net komentirao i demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Roko Mišetić.

On također vidi nelogičnosti u popisu, navodeći kako je rubrika “Ostali kršćani” u odnosu na 2011. doživjela porast od čak 1342,5 %.

“Za razliku od ranijih popisa, prošlogodišnji popis imao je osim pitanja o vjeri i pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici”, ističe Mišetić, dodajući kako su u nekim mjestima zakazali oni koji su popis provodili.

“Očigledno su kod Popisa 2021. u nekim administrativno-teritorijalnim jedinicama zakazali popisivači, instruktori ili kontrolori jer se u ranijim popisima u kategoriji vjera za kršćane trebalo upisati katolik, pravoslavac, protestant, Jehovin svjedok itd., a ne jednostavno kršćanin. To podrobnije pokazuju rezultati za neke gradove i općine, pa je tako u Gradu Ludbregu 2011. bilo 7 ostalih kršćana, a 2021. čak 1610 što čini 19 % ukupnog stanovništva. U Općini Molve 2011. iskazano je 5 ostalih kršćana, a prošle godine 693 čime njihov udio iznosi 39,2 % ukupnog stanovništva.”

“Što tek reći za općinu Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je 2021. bilo 636 „ostalih kršćana“, a deset godina ranije niti jedan. Moglo bi se na taj način nabrojiti čitav niz gradova i općina”, zaključio je Mišetić.

Gdje su završili grkokatolici?

Čini se da broj katolika u Popisu stanovništva nije točan, odnosno da se ne radi o tolikom padu broja, kao što je isprva objavljeno. Naime, u podacima Državnog zavoda za statistiku piše doista kako je broj katolika 78,79 posto, no da je “ostalih kršćana” 4,83 posto. Također, navodi se podatak da je protestanata 0,26 posto, pa je upitno tko su ti “ostali kršćani”, ističe Darko Pavičić.

Očigledno je da su oni katolici koji se nisu popisali kao vjernici Rimokatoličke crkve pribrojani “ostalim kršćanima”. Što je samo po sebi nonsens, jer su najvjerojatnije među tim “ostalim kršćanima” završili i svi grkokatolici, koji su s rimokatolicima ravnopravni članovi Katoličke Crkve, istaknuo je Pavičić za Večernji list.

DZS demantira da su objavili dvije različite tablice

Neki čitatelji navode i da se greška pojavljuje i u Excel tablicama objavljenim na stranicama DZS-a, u dijelu koji prikazuje strukturu stanovništva prema vjeri. Tvrde da se u tablici nalazio podatak od 83,68 % katolika koji je poslije ažuriran.

O ovom problemu u četvrtak je pisao i Jutarnji list, koji se s upitom o tome obratio i DZS-u, ali nije odmah dobio odgovor.

Danas je pak objavljeno Priopćenje DZS-a u kojem demantiraju da su naknadno ažurirali podatke u tablicama koje su objavili.

– U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje – navode. Dodaju i da niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima. Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno-analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.

U nastavku donosimo priopćenje DZS-a.

DZS: “Mediji narušavaju kredibilitet Zavoda”

Državni zavod za statistiku (u nastavku teksta: Zavod) glavni je nositelj, diseminator i koordinator sustava službene statistike Republike Hrvatske. Zavod je neovisna i stručna institucija koja svoje aktivnosti obavlja u skladu sa Zakonom o službenoj statistici te europskim i međunarodnim statističkim standardima. U skladu s time, Zavod je obavljao sve popisne aktivnosti na stručan i profesionalan način te je 22. rujna 2022. objavio službene rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (u nastavku teksta: Popis 2021.) o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etnokulturalnim obilježjima stanovništva, što je jasno komunicirano s javnošću.

S obzirom na informacije o vjerodostojnosti podataka Popisa 2021. koje su se pojavile u medijima, čime se narušava kredibilitet i ugled Zavoda u javnosti, smatramo potrebnim reagirati radi cjelovitoga i točnog informiranja javnosti.

“Osoba se mogla slobodno izjasniti o vjeroispovijesti”

Vezano za podatke o vjerskoj pripadnosti, u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.

U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje.

“Kršćanin/kršćanka”

Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila.

Vezano za napise u medijima o postojanju dvije različite tablice o vjerskoj strukturi stanovništva, želimo naglasiti da je Zavod službene rezultate Popisa 2021. objavio 22. rujna 2022. u 11 sati na internetskoj stranici Zavoda.

Dakle, odgovorno tvrdimo da niti u jednom trenutku na internetskim stranicama Zavoda, uključujući i internetsku stranicu Popisa 2021., nisu bile dostupne dvije različite tablice, kako se navodi u medijima. Sporna tablica, objavljena u pojedinim medijima, kontrolno-analitička je tablica korištena za analizu modaliteta tijekom obrade popisnih podataka, odnosno pripreme konačnih rezultata Popisa 2021.

Slijedom navedenog odbacujemo navode o „kompromitiranosti“ podataka Popisa 2021. te pozivamo cjelokupnu javnost da se pri tumačenju i analizi podataka koriste isključivo službenim rezultatima Popisa 2021. koji su objavljeni na internetskoj stranici Zavoda.” – priopćio je Državni zavod za statistiku.

Ravnateljica DZS tvrdi: “U objavljenim podacima nema ništa sporno”

Ravnateljica DZS Lidija Brković za N1 je odgovarala na pitanja o problemima Popisa stanovništva.

Demantirala je da je Državni zavod za statistike objavio dvije tablice s podacima o vjerskoj strukturi stanovništva i najavila poduzimanje pravnih koraka protiv onoga tko je objavio drugu tablicu.

“Državni zavod za statistiku objavio je jučer u 11 sati službene podatke i objavljena je jedna tablica, a mi ćemo poduzeti sve pravne korake da bismo utvrdili tko je i zašto plasirao podatke koji niti u jednom trenu nisu objavljeni na našim službenim stranicama”, rekla je.

DZS-ova Brković probleme glede podataka o vjeri ne smatra spornima

O nedoumicama glede religijske strukture stanovništva, ravnateljica Brković tvrdi:

“Ne znam o kojoj drugoj tablici pričate. Ostale tablice su radne tablice kojih je bilo naravno na desetine i koji DZS nikad ne objavljuje, kako sam rekla, jučer u 11 sati objavljena je službena tablica s podacima o vjeri prema kojima se u Hrvatskoj 79 posto građana izjasnilo katolicima.

Ono što je možda izazvalo nedoumicu jest kad su se gledali podaci po manjim općinama, između kojih je i općina Zmijavci gdje je utvrđeno da se određeni broj stanovnika nije izjasnio kao katolici. Ja ću još jednom ponoviti, ovo je prvi popis na kojem je pitanje o vjeri bilo otvorenog tipa. Dakle, svi stanovnici koji su se popisivali bilo samostalno ili u drugoj fazi popisa mogli su se slobodno izjasniti o svojoj vjeru i to im je zajamčeno i Ustavom i mi smo se time i vodili kad smo pripremali upitnik”, tvrdi.

“Sve osobe u Republici Hrvatskoj, pa tako i u općini Zmijavci koji su se izjasnili kao katolici, navedeni su pod kategorijom katolici i rekli smo da ih ima 3 milijuna i 57 tisuća. Ono što je možebitno izazvalo polemike jučer u javnosti, iako ne razumijem zašto jer smo mi u tablici naveli pod stavkom ostali kršćani, koji je iznimno povećan u odnosu na prošle popise gdje se izjasnilo oko 186 tisuća građana RH.

Mi smo pojasnili da se prema njima oko 157 tisuća građana izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi. To su svi oni koji su na pitanje o vjeri ili napisali da su vjernici ili da su kršćani, nisu napisali da su katolici kada su u sljedećem pitanju odgovarali na pripadnost vjerskoj zajednici, napisali su da pripadaju Katoličkoj crkvi i DZS će u skorije vrijeme objaviti detaljne podatke o vjerskim zajednicama. Tako da, uvjerena sam, ovih nedoumica neće biti”, zaključno je ustvrdila Brković.

Koja je razlika između katolika i pripadnika Katoličke Crkve za DZS?

S upitom o ovoj temi obratili smo se Državnom zavodu za statistiku.

“Možete li nam objasniti koja je razlika između onih koji su svrstani u kategoriju “katolici” i onih koji su se izjasnili da pripadaju Katoličkoj Crkvi, a nisu svrstani u kategoriju “katolici”? Molili bismo da nam odgovorite na pitanje zašto se osobe koje su se izjasnile kao pripadnici Katoličke Crkve u rezultatima ne navode kao katolici.

Ovo je njihov odgovor na naš upit:

“Vezano za podatke o vjerskoj pripadnosti, u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine propisano je da se osobe mogu slobodno izjasniti o vjerskoj pripadnosti. Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske.

U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje.

Podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri ne validiraju se s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila.

Podatke o pripadnosti vjerskoj zajednici Državni zavod za statistiku objavit će naknadno”, zaključuje se u odgovoru na upit o načinu razvrstavanja katolika i pripadnika Katoličke Crkve.

Dr. sc. Tado Jurić: “Ovo se nije smjelo dogoditi s ozbiljnim popisom”

Prof. dr. sc. Tado Jurić, profesor je demografije i političkih znanosti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gostovao je u N1 Studiju uživo. 

Na pitanje zašto se toliko kasni s podacima i kako sad izbjeći zabune u tumačenjima, Tado Jurić otkriva:

“Kod tumačenja podataka treba biti pažljiv jer postoje indicije da će se tumačenje popisa pretvoriti u ideološko pitanje. Ispalo je da je glavna poruka Popisa da je katolika manje i to će biti okosnica rasprava u društvu. Inače, šefica DZS-a izađe pred novinare i pojasni podatke. Učinili bi sad korist da naknadno pojasne zašto su imali dva pitanja u vezi strukture vjerskih zajednica. Dosad je uvijek bilo pitanje – katolik, musliman, prvoslavac… Sad je bilo pitanje pripadnost vjeri – mnogi su rekli kršćani, a onda je bilo pitanje o vjerskoj zajednici i to je zbunilo mnoge.

Imamo porast od preko 1.200 posto u usporedbi s prethodnim Popisom pripadnika ostalih kršćanskih zajednica. DZS je rekao da je među njima 87 posto katolika. Od 180.000 “ostalih kršćana” 87 posto su zapravo katolici. Nastao je problem i ovo se nije smjelo dogoditi s ozbiljnim popisom. Zato mislim da je najbolje da DZS izađe i pojasni metodologiju.”

U pitanje dovodi i metodologiju: “Sama činjenica da naši demografi poput Akrapa, Šterca, Mišetića i drugih nisu sudjelovali niti u pripremi pitanja niti u analizi, to je blago rečeno čudno. Ne znamo tko je sastavljao upitnik. No, nije to važno, važno je pojasniti zašto su postavljena dva pitanja vezano uz religijsku strukturu znajući da to može zbuniti i da se kod nas u pravilu kršćanstvo poistovjećuje s katoličanstvom među običnim ljudima.”