Paladina o obnovi nakon potresa tvrdi: ‘Velik dio je i odrađen’

Ivan Paladina
Foto: fah

Dinamika obnove se ubrzava, ali se pokazuju i rezultati svega onoga što je napravljeno u prethodnom periodu, svih onih pripremnih radnji, poput ugovaranja. Tako će biti sve više i više u narednom periodu, rekao je Ivan Paladina, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Dnevniku HTV-a.

Prije malo više od 6 mjeseci, dodao je objašnjavajući, zadali smo si ciljeve za ovaj 6-mjesečni period i ostvarili smo ih.

– Zadali smo cilj da do kraja ljeta imamo, što se tiče konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih objekata, više od 200 gradilišta i u ovom trenutku ih i imamo. Govorimo o 80-ak gradilišta zamjenskih, obiteljskih kuća na Banovini, o 16 višestambenih zgrada koje se grade na Banovini, imamo 40-ak gradilišta konstrukcijske obnove na području grada Zagreba, imamo više od 100 gradilišta konstrukcijske obnove javnih objekata. To je cilj koji smo ostvarili, rekao je.

S druge strane, dodaje ministar, kaže da se mora razumjeti da se ovdje ne radi o nekom jednostavnom poslu.

> Zima pred vratima, skoro dvije godine u kontejnerima: Toliko najavljivana samoobnova, a još nijedna ključna odluka za novčanu pomoć nije donesena

– Radi se o velikom broju oštećenih objekata nakon potresa, što je inženjerski zahtjevan posao. Za svaki taj posao treba ugovoriti 5 različitih usluga, dodao je.

Paladina ističe da je puno posla napravljeno, primjerice početkom godine je u ministarstvu bilo obrađeno 15-ak posto zahtjeva, sada ih je obrađeno 35 %. Na puno njih, a ima ih oko 30.000, se radi.

– Radi se zaista o velikom poslu koji je pred nama, velik dio je i odrađen. Vjerujem da ćemo u narednih 6 mjeseci odraditi ukupno 2/3 zahtjeva. Možemo reći da ćemo tijekom sljedeće godine završiti postupak što se tiče posla u ministarstvu, dodao je.

Sav taj posao oko obnove, objašnjava, nije u nadležnosti njegova resora ili Vlade, dio posla je u nadležnosti grada ili drugih resora unutar Vlade.

– Do danas je završena obnova onih manje zahtjevnih radova, nekonstrukcijskih elemenata, 3.500 objekata, obiteljskih kuća je obnovljeno na Banovini u organiziranoj obnovi nekonstrukcijskih elemenata i u Zagrebu 2.500 objekata je dobilo novčanu pomoć za nekonstrukcijske elemente. Veliki posao je napravljen, rekao je.

> Stižu radosne vijesti: Održano javno predstavljanje rekonstrukcije Srednje škole Petrinja

U fokusu će im, dodao je, biti kontejnerska naselja i svi korisnici. Sa strane ministarstva napravit će sve napore da obrade sve zahtjeve koji još nisu. Središnji državni ured, govori, koji provodi obnovu na tom području, mora napraviti maksimalni napor da obnova završi što je prije moguće.

– Za onaj dio korisnika, još jednom ćemo im ponuditi da pronađu smještaj u najmu i da mi snosimo taj trošak ili da im ponudimo zamjensku nekretninu. Moram napomenuti da dio korisnika, iako je imao tu mogućnost, to ne želi, dodao je.

Vjeruje da će do zime biti gotovo nekoliko desetaka zamjenskih kuća.

Obnova zgrada u Zagrebu uništenih u potresu ne ide željenom brzinom, a najnezadovoljniji su vlasnici koji su ostali bez svojih domova. Od potresa, u ožujku 2020., zaprimljeno je gotovo 7.000 zahtjeva za obnovu, do danas ih je obrađeno oko tri četvrtine. U gradu se trenutačno radi na samo nekoliko desetaka objekata.

Gradilište u Vinkovićevoj jedno je od 40-ak koja su trenutačno otvorena u Zagrebu. Obnova je počela prije dvije godine.

> Most u Sisku o manipulaciji brojkama obnovljenih kuća 20 mjeseci nakon potresa

Stanarka, gospođa Dika Petrač, kaže da sve ide vrlo sporo. Teško je bilo, kaže, zatvoriti financijsku konstrukciju i proći sve administrativne zapreke. Problem je to s kojim se susreće i većina izvođača radova. Kompliciran sustav dodatno usporava i onako sporu obnovu.

– Vrlo kompleksno i složeno je bilo što se toga tiče. Bilo je raznih situacija, stalno nekakve izmjene i dopune, rekao je Neven Hodalić, izvođač radova.

Možda je zato do sada u Zagrebu završena obnova samo 8 privatnih zgrada. Malo je bolja situacija kada je riječ o javnim zgradama. 75 milijuna kuna vrijedan projekt cjelovite obnove Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zasad ide prema planu.

– Zgrada će biti bitno bolja po svojim konstrukcijskim značajkama po infrastrukturi, dobiva se ojačanje, sigurnost, dobivamo novu fasadu, novo krovište općenito će biti bolje, rekao je Ante Jukić, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Nakon dugih priprema počeli su radovi i na zagrebačkim bolnicama, najviše će se obnavljati KB Merkur i KBC Sestre milosrdnice. Novac dolazi iz Fonda solidarnosti. Na taj novac računa i grad Zagreb koji je sa 164 projekata jedan od najvećih korisnika. No sve ide presporo i procjenjuje se kako grad neće potrošiti novac namijenjen za sufinanciranje obnove privatnih zgrada.

Da obnova ide sporo, svjesni su i u Fondu za obnovu. No to će se uskoro promijeniti jer kažu, uskoro se otvara novih 60-ak gradilišta, a još je toliko u pripremi.

Pred stradalima na Banovini, razrušenoj u potresu u prosincu 2020., kojima kuće nisu obnovljene, još je jedna teška jesen i zima.

> Niti dvije godine nakon potresa, bračnom paru u mirovini nije pregledana kuća unatoč žutoj naljepnici

Za obitelj Vratarić dani u kontejneru napokon su – odbrojeni. Gotovo dvije godine nakon razornog potresa dovršene su prve zamjenske kuće koje na Banovini gradi država. Uzimaju mjere za namještaj i biraju završne detalje koji će 70 kvadrata pretvoriti u dom.

– Super je, sretan sam i zadovoljan, sve je u redu teklo do sada, dobro je bilo. Nije bilo sve po dogovoru, ali je konačno napravljeno, rekao je Dražen Vratarić iz Dužica.

I dok će tek rijetki napokon dobiti pravi krov nad glavom, mnogi će i treću zimu dočekati u skučenim kontejnerima. Za 150 stanovnika kontejnerskog naselja u Petrinji budućnost je neizvjesna.

– Ovdje smo sa živcima jako loše, živci popuštaju svi smo slabi. Iz dana u dan se nadate kući, govori Višnja Jurić iz Petrinje.

Ali ne i gospođa Zora Pravica koja posljednjih godinu dana živi u montažnoj kući. Izgradili su je volonteri.

– Ja sam tu zadovoljna, ne mogu vam reći kako sam zadovoljna, nisam ni kad smo prvi put kuću napravili bila tako zadovoljna. Osjećam se sigurno i imam sve po želji, rekla je.

U skromnoj drvenoj kućici, teško pokretnu, obilaze je djelatnici Crvenog križa. Pakete pomoći – hranu, vodu i higijenske potrepštine dostavljaju za oko 3.500 korisnika na području Banovine. Od svega, najviše se vesele njihovu društvu.

– Većinom su to stariji ljudi, sami su. Vi kad dođete, odmah ponude kavu. Mi već i sami znamo gdje je kava, pa im mi kuhamo. Njima je ta psihosocijalna podrška bitna, rekla je Ivana Kovačević Škrinjarić, ravnateljica Crvenog križa Petrinja.

I sve što žele je da dođu što češće…

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.