Kovač: Hrvatska ne zna broj optužnica protiv hrvatskih branitelja u BiH

Foto: fah

Hrvatska ne zna koliki je broj optužnica protiv hrvatskih branitelja u Bosni i Hercegovini, rekao je u četvrtak šef diplomacije Miro Kovač i poručio da će vlada štititi njihove interese te interese hrvatskih građana i proračuna od bankovnih tužbi, a za tužbu Slovenije protiv Hrvatske zbog Ljubljanske banke treba tek vidjeti je li dopuštena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne znamo koliko ih ima”, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova u središnjem dnevniku Nove TV upitan o stotinama optužnica protiv hrvatskih branitelja.

Ranije u četvrtak umirovljeni general Pavao Miljavac rekao je da u BiH postoji 900 optužnica protiv hrvatskih branitelja.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) u kontaktu je sa sudbenom vlašću u BiH i “mi ćemo učiniti sve kako bismo svoje građane zaštitili, svoje hrvatske branitelje”, rekao je Kovač.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska ne prihvaća kvalifikacije o takozvanom, navodnom zločinačkom pokretu, rekao je i naglasio “mi to ne prihvaćamo, to smo rekli i Haškom sudu”.

“Vi znate jako dobro da je hrvatski narod spasio BiH”, “organizirao se, samostalno zaustavio agresiju” koju je potaknuo bivši predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Hrvatskim braniteljima ipak je poručio da se prije putovanja u BiH informiraju u ministarstvu branitelja i ministarstvu pravosuđa jesu li njihova imena na popisu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srbija i BiH imat će obavezu surađivati u tom pitanju, rekao je.

Izvijestio je da su resorni ministri u tehničkoj vladi, pravosuđa, financija i vanjskih poslova održali u četvrtak sastanak s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom o tužbi banke UniCredit Centru za rješavanje ulagačkih sporova radi pokretanja arbitraže zbog konverzije kredita u švicarskim francima.

DORH će biti tijelo koje će voditi cijeli posao za Hrvatsku, rekao je Kovač .

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi ćemo štititi interese hrvatskih građana, mi ćemo štititi interese i (državnog) proračuna, učiniti sve kako bismo prošli što bezbolnije kada je riječ o tim sporovima”, rekao je Kovač koji smatra da je “moguće” naći kompromis.

Prvu tužbu zbog konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure podnijela je talijanska grupa UniCredit, u čijem je vlasništvu Zagrebačka banka, jedna od osam koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak.

Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u ‘švicarcima’ na snagu su stupile 30. rujna 2015., a nedavno je tehnički ministar financija Zdravko Marić kazao da je konverziju provelo oko 94 posto dužnika zaduženih u toj valuti.

O slovenskoj tužbi protiv Hrvatske zbog navodnog kršenja prava bivše Ljubljanske banke na naplatu dugova hrvatskih tvrtki ministar je rekao da tek treba vidjeti je li tužba dopuštena na Europskom sudu za ljudska prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za sada postoje samo informacije iz tiska, rekao je.

Tek kada Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu dobije informaciju i ocijeni da je tužba dopuštena, tek tada se može postupati, rekao je Kovač i dodao da cijeli proces može dugo trajati.

Slovenija je u četvrtak na Europskom sudu za ljudska prava podnijela tužbu protiv Hrvatske zbog kršenja prava nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb na naplatu dugova hrvatskih tvrtki u iznosu od 360 milijuna eura tvrdeći da je Hrvatska sustavno sprječavala Ljubljansku banku da dođe do svojih potraživanja preko suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.