Vlada premijera Andreja Plenkovića na svojoj je prvoj sjednici zadužila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da započne konzultacije članicama Europske unije i Europskom komisijom oko zaštite interesa Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja i pune primjene isključivog gospodarskog pojasa.
MVEP, koji će raditi u koordinaciji s drugim nadležnim ministarstvima, ima maksimalno godinu dana da vladu izvijesti o rezultatima tih konzultacija.
Hrvatska je 2003. godine, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, proglasila Zaštićeni ekološkoribolovni pojas (ZERP), odnosno sadržaje isključivog gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša.
“Trenutno se ZERP primjenjuje na države koje nisu članice EU, međutim u kontekstu pripreme provedbe integrirane pomorske politike na Sredozemlju, EK je objavila studiju o koristima od upostava takvih zona ili pojasa i preporučila članicama da ih proglase i u tom je kontekstu naša intencija da se vode ovi razgovori”, rekao je šef hrvatske diplomacije Davor Ivo Stier na sjednici vlade.
“Ministarstvo nakon okončanja konzultacija, a najkasnije u roku od godine dana, treba podnijeti izvješće o rezultatima, kako bi vlada donijela odluku uzevši u obzir sve gospodarske, političke i ekološke aspekte te odluke”, dodao je ministar.
Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa bio je jedan od Mostvih uvjeta u koalicijskim pregovorima s HDZ-om, ali su se dvije strane tijekom razgovora usuglasile da je potrebno započeti proces koji bi uključio konzultacije i s drugim državama i s hrvatskim stručnjacima i s Europskom Komisijom o tome kada bi i u kojem trenutku bilo primjereno ispitati mogućnost da se proglasi isključivi gospodarski pojas.
Bulj traži pomoć države za brdsko-planinska područja
Mostov saborski zastupnik Miro Bulj upozorio je u četvrtak na teško stanje 35 gradova i općina u brdsko-planinskim područjima te je za njih zatražio pomoć države jer će, kaže, u suprotnom tri četvrtine krajeva u Hrvatskoj ostati nenaseljeno.
“Zakonske izmjene 2014. dovele su do toga da je danas 35 gradova i općina, koji se nalaze u okviru brdsko-planinskog područja, dovedeno na rub egzistencije. Riječ je o gradovima i općinama koje su svrstane u 3., 4. i 5. stupanj razvijenosti u brdsko planinskim područjima. Zadnjim izmjenama Zakona o regionalnom razvoju ti gradovi i općine dobili su prilagodno razdoblje u trajanju od tri godine i u tom razdoblju definirane su pomoći iz proračuna”, rekao je Bulj nakon stanke koju je zatražio u Saboru.
Napomenuo je kako je u 2015. godini 45 gradova i općina iz brdsko-planinskog područja dobilo pomoć iz državnog proračuna u iznosu od 122,8 milijuna kuna.
“Ako sagledamo samo spornih 35 gradova i općina, pomoć je za njih iznosila 102 milijuna kuna. Ukupna pomoć iz proračuna svim gradovima i općinama u 2015. iznosila je 631 milijun. Ove godine, kod donošenja proračuna, ministar financija Marić je rekao da će se ići u izmjenu indeksacije radi ispravljanja nepravde SDP-ove vlade 2014. godine nepoštenom indeksacijom. Nažalost, još nemamo tu indeksaciju koju je trebao napraviti ministar Tolušić i očekujemo da se napravi”, poručio je Bulj.
Upozorio je na masovna iseljavanja s područja Gorskog kotara, Ličko-senjske županije, Dalmatinske zagore, Zagorja i određenih dijelova Slavonije.
“Državna pomoć se ove godine povećala za čak 5 milijuna kuna, ali i dalje je nije dobilo 35 lokalnih jedinica. Očekujem da se rebalansom proračuna pronađe 102 milijuna kuna i da se tim krajevima raspodjele sredstva. Inače, na ovaj će način upravljanja i centralizacijom u Zagrebu ovi krajevi izumrijeti te će tri četvrtine krajeva u Hrvatskoj biti prazno”, rekao je Bulj.
