Situacija s ljudskim pravima u hrvatskom društvu je loša, a Kuća ljudskih prava zatražit će od Vijeća za ljudska prava u Ženevi da oštro opomene Hrvatsku zbog kršenja ljudskih prava u psihijatrijskim bolnicama, rekla je Sanja Sarnavka, predsjednica Upravnog odbora te asocijacije nevladinih udruga.
Nakon što je u javnost procurio slučaj Marka Franciškovića, koji je uhićen i prisilno hospitaliziran nakon svađe s ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem na društvenoj mreži facebook, javilo se više osoba koje tvrde da se psihijatrija koristi kao prijetnja onima koji izražavaju svoje stavove i mišljenje.
“U Hrvatskoj imamo situaciju moćnih koji odlučuju o sudbini onih čiji im se stavovi ne sviđaju”, istaknula je Sarnavka te dodala da je to odlika totalitarnih režima pa bi zemlje s razvijenom demokracijom morale paziti na ljudska prava u zatvorima i psihijatrijskim bolnicama.
Iz psihijatrijskih ustanova trebale bi izlaziti osnažene osobe, spremne na socijalno uključivanje, rekla je Sarnavka i dodala da nitko u psihijatrijskoj ustanovi ne smije biti zadržan protiv svoje volje, čak ni ako mu je postavljena najteža dijagnoza, osim ako je opasan po okolinu, što tada mora biti argumentirano.
Nakon slučaja Franciškovića i još 4 slična slučaja, pojavilo ih se i još dvadesetak, istaknula je Sarnavka.
„Političke elite nikad nisu bile dalje od građana i građanki koji su u potrebi, stopa nezaposlenih i blokiranih računa, beskućnika i gladnih sve je veća. Političari ne silaze među ljude i ne vide to, a tema ljudskih prava im je zadnja na rasporedu“, smatra Sarnavka.
„U ime krize traže opravdanje za sve restrikcije, kazala je Sarnavka prilikom predstavljanja j Izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2013. godinu pod nazivom “Stanje ljudskih prava u 2013. godini“.
Socijalne politike nema, nego obrnuto se poziva na na to da se pokušava uzeti od državi, a malo se brine za one u potrebi, smatra Sarnavka.
„Nekoć je odlazila sirotinja ,danas odlaze visoko obrazovani“, istaknula je.
Pozitivan je kvalitetan zakon o besplatnoj pravnoj pomoći no i dalje nije proveden, pa velik broj ljudi ne može ostvariti svoja prava jer nemaju pravnu pomoć.
Sarnavka se osvrnula i na referendum kojim je u Ustav unesena definicija braka kao životne zajednice žene i muškarca te kazala da se referendumom o braku nije se dogodio građanski aktivizam, nego se dogodio narod. U razvijenoj demokraciji većina bi trebala skrbiti o manjini što je daleko teže, rekla je Sarnavka.
Za neosjetljivost prema pravima manjina posebno je prozvala udrugu U ime obitelji, za koju tvrdi da sada želi javnosti nametnuti i temu opravdanosti, legalnosti vršenja pobačaja u bolnicama.
“Samo sam za to da pobačaj ostane legalan, zato jer će ga žene raditi ilegalano i bit će povećana smrtnost. Cilj svake države bila bi edukacija koja bi sprječavala da uopće dođe do situacija neželjenih trudnoća, a ne zabrana. Povijest je pokazala da su sve zabrane loše završile”, istaknula je Sarnavka.
Udruga „U ime obitelji“ nikada nije gospođu Sarnavku pozvala na okrugli stol ili raspravu niti o kojoj temi, tako niti o temi pobačaja.
Teško nam je razumjeti zašto gospođa Sarnavka izmišlja da ju je “U ime obitelji” pozvala na okrugli stol, a ona to odbila. Ako gđa Sarnavka želi da ju pozovemo na neko događanje ili raspravu, dovoljno je da nam se javi, nije potrebno da se ovako sramoti u medijima, priopćila je danas ta udruga.
Pokušaji udruga, poput Kuće ljudskih prava, B.a.B.e., GONG-a, Centra za mirovne studije, Documente i dr. da redefiniraju pojam građanskog
aktivizma i građanskih inicijativa, započeli su odmah nakon pokretanja zahtjeva za raspisivanje referenduma o braku. Ove udruge pokušavaju
privatizirati građansko djelovanje i oduzeti pravo na društveno djelovanje svim građanima u Republici Hrvatskoj kako bi zaštitile svoje ideološke i financijske interese.
Za referendum o ćirilici Sarnavka je kazala da potire visoku razinu zaštite prava nacionalnih manjina.
“Iako tu razinu nemaju sve europske zemlje, uzor nam ne bi trebali biti lošiji primjeri, nego bismo trebali biti ponosni na kvalitetan zakon o pravima nacionalnih manjina”, smatra Sarnavka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
