Premijer Milanović sinoć je, nakon odluke varaždinskog suda da izruči bivšeg šefa Udbe Zdravka Mustača, najavio da će Vlada predložiti odgovarajuće mjere jer “Njemačka i hrvatski sudovi na različite načine tumače hrvatske zakone” od onoga što je on potpisao, no nitko u vladajućoj koaliciji ne zna o kojim se mjerama točno radi.
“Premijer nije htio ići dalje u detaljnije objašnjavanje svoje situacije. Vi jedino možete pretpostaviti koje su to mogućnosti, a mogućnosti su kao što se i prije nagađalo, ovo autentično tumačenje zakona. Nema odluke o tome, to su mogućnosti. Hoće li se odlučiti na tu ili drugu mogućnost ne znam što je premijer mislio. Možete s nekim razgovarati u Saboru tko poznaje tu tematiku i mogućnosti koje se pružaju”, rekao je glasnogovornik Vlade Nikola Jelić na pitanje narod.hr-a o konkretnim mjerama koje Milanović namjerava povući nezadovoljan odlukama hrvatskih sudova da Njemačkoj izruče dvojicu bivših Udbaša, Josipa Perkovića i njegovog šefa Zdravka Mustača, zbog sumnje na sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.
O najavljenim mjerama Vlade ni Kukuriku koalicijski partneri ne znaju ništa. Saborski zastupnik HNS-a Jozo Radoš, koji se trenutno nalazi u Baranji u, kako kaže, predkampanji, a ni predsjednik HSU-a Silvano Hrelja nisu mogli odgovoriti na to pitanje.
“Ja stvarno ne mogu odgovoriti na pitanje jer nisam čuo izjavu, drugo ne znam iz kojeg konteksta je rečena i ne mogu dokučiti, ovako na prvu loptu, što je premijer time htio reći. Radi se o institucijama koje moraju imati svoju autonomiju – zakonodavna i pravosudna vlast, a ne vjerujem u neka srednja rješenja ili “miks” tih autonomija”, rekao je Hrelja za narod.hr.
Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je inače u SDP-u bio zadužen za “tumačenje mišljenja”, ovaj put nije želio tumačiti izjave svoga šefa Zorana Milanovića.
“Zahvaljujem na Vašem upitu i ujedno Vas obavještavam da se za objašnjenje navedene izjave predsjednika Vlade Republike Hrvatske obratite Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske”, odgovorio je Grbin narod.hr uz objašnjenje da ne želi tumačiti tuđe izjave.
Krešimir Devčić, glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu samo je hipotetski mogao reći o kojim mjerama govori premijer Milanović.
“Formalno i po Ustavu Vlada predlaže donošenje zakona i izmjena zakona, Vlada je ta koja je inicijator zakonodavnih izmjena. U tom pravcu mogu tražiti, to je samo sad hipotetski, da se izmjeni naš zakon o pravosudnoj suradnji, ali sad ne znam u kojem dijelu i na koji način. To je samo čista hipotetika, ništa drugo”, rekao je Devčić.
Premijer Zoran Milanović je jučerašnju odluku varaždinskog Županijskog suda kojom se, nakon što je Njemačkoj već izručen Josip Perković, odobrava i izručenje Zdravka Mustača, komentirao najavom da će, budući da Njemačka i hrvatski sudovi na različite načine tumače hrvatske zakone, Vlada predložiti Saboru odgovarajuće mjere.
“S obzirom da mi predlažemo zakone, Sabor ih donosi, a Njemačka ih tumači i provodi na jedan način, a naši sudovi na drugi način, mi ćemo kada sve ovo završi naći načina da kao Vlada Saboru predložimo odgovarajuće mjere u okviru naših ustavnih i zakonskih ovlasti, u cilju poštivanja pravnog poretka RH i provođenja, a ne tumačenja zakona koje je donio Hrvatski sabor, koje sam osobno potpisao i u kojima znam što stoji”, poručio je Milanović sinoć javljajući se u središnji Dnevnik HTV-a.
Premijer Milanović već je jednom mijenjao zakon o pravosudnoj suradnji koji zapravo implementira Europski uhidbeni nalog (skraćeno EUN). To je nalog nadležnog pravosudnog tijela države članice EU za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu kaznenoga progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode. EUN postoji od 13. lipnja 2002. kao “Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica”.
“Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije” zakon je kojim je implementiran europski uhidbeni nalog u pravni poredak Republike Hrvatske. Kroz ovaj zakon Hrvatska je dužna izručivati svoje državljane na osnovi europskog uhidbenog naloga koji se izdaje zbog postojanja sumnje da je osoba počinila zločin na području druge države članice Europske unije. Zakon je u ljeto 2013. godine u hrvatskim medijima prozvan Lex Perković zbog izmjene napravljene 28. lipnja 2013. kojom je odlučeno da će Hrvatska izručivati samo osobe koje se terete za zločine počinjene na području drugih članica Europske unije poslije 7. kolovoza 2002. Time je tada za neko vrijeme spriječeno izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj koji se sumnjiči za ubojstvo hrvatskog disidenta Stjepana Đurekovića koji je ubijen 1983. godine.
Uz tu izmjenu, na prijedlog Milanovićeve Vlade promijenjen je i članak koji govori o zastari kaznenog djela kao uvjetu za neizručivanje. U toj promjeni, također, 28. lipnja 2013. godine zastara je iz fakultativnih prebačena u obligatorne uvjete za neizručivanje.
Nakon pritisaka iz EU, Vlada je ipak početkom ove godine ukinula odredbu da će izručivati samo osobe koje se terete za zločine počinjene na području drugih članica Europske unije poslije 7. kolovoza 2002., ali nije i prebacivanje zastare iz fakultativnih u obligatorne uvjete za neizručivanje. Josip Perković je izručen, a Mustač čeka odluku Vrhovnog suda.
