Načelnik Kumrovca HNS-ov Robert Šplajt u subotu na manifestaciji pod nazivom „Dan mladosti – radost” očekuje 15-ak tisuća posjetitelja, ističe i kako tamo ne želi nikakvo politikantstvo, a političarima poručuje da će se, dođu li s određenim porukama, izgubiti u masi. U ozarenom tonu o ovom sutrašnjem događanju, na kojemu će se slaviti rođendan jugoslavenskog komunističkog diktatora, krivca za smrt nebrojenih ljudi, govorio je i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, a Kumrovec je danas posjetio o podpredsjednik Vlade, HNS-ov Predrag Štromar.
Za Šplajta u danu mladosti “nema ništa ideološkog”!
“Dan mladosti – radosti” je jedna zabava, fešta. Tu ne želimo nikakvo politikantstvo, želimo jednostavno da Kumrovec bude pozitivni predstavljen i da ljudi shvate da tu nema nikakvog ideološkog djela, da jednostavno tu želimo ljudima omogućiti dobru zabava”, ustvrdio je u petak načelnik Šplajt dodavši kako organizatori posjetiteljima nude samo dobru zabavu.
Sutrašnje događanje su, prema pisanju medija, kritizirale braniteljske udruge koje su tražile zabranu skupa te isticanje i korištenje zastave bivše države.
Za krapinsko-zagorskog župana vojska koja je izvršila agresiju na Hrvatsku “nije bila JNA”
Župan Krapinsko zagorske županije Željko Kolar rekao je da “u jednu ruku može shvatiti njihove stavove”.
“Ja kao hrvatski branitelj mogu razumjeti reakcije hrvatskih branitelja, u jednom dijelu, pogotovo kada se s bivšom jugoslavenskom zastavom sa zvijezdom petokrakom ušlo u Vukovar. Svatko tko je bio tamo, tko je onda bio u odori hrvatske vojske, svaki čovjek koji je to gledao na televiziji, naravno da ga osjećaji tjeraju da ima averziju prema tome”, rekao je Kolar ali i dodao da se treba poslati jasna poruka da to niti je bila JNA niti Titova armija.
Da je bila JNA ne bi, ustvrdio je, napadala ni Hrvatsku ni Sloveniju, a “u njoj bi bili i Kosovari, i Makedonci, a njih nije bilo”.
“Pomiješanih osjećaja ima i ja to razumijem”, rekao je Kolar te dodao da bi njemu osobno bilo puno draže da nema političkog folklora.
S druge strane, kaže, ovdje se radi o antifašističkim borcima i partizanskom pokretu i po njemu je sasvim razumljivo da oni s tim simbolima dolaze u Kumrovec.
“Neće biti uvijek svi zadovoljni. Šaljem poruku da dođu sutra u Kumrovec svi oni s dobrim namjerama, a oni koji nemaju dobre namjere, neka sutra Kumrovec zaobiđu” dodao je Kolar.
On zbog obveza, kaže, neće doći na početak programa u 11 sati, ali će doći nešto kasnije.
Potpredsjednik Vlade Štromar posjetio Kumrovec
U Kumrovec sutra neće doći niti potpredsjednik Vlade Predrag Štromar koji je tamo došao danas kako bi podijelio odluke o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturne projekte, a tom je prigodom obišao i Etno selo te prošao pored rodne kuće Josipa Broza.
Inače, prema najavama na službenim stranicama općine Kumrovec sutra će jedan od govornika, uz predsjednika SABA RH-a Franju Habulina i predsjednika Saveza društava Josip Broz Tito Jovana Vejnovića, biti i bivši predsjednik RH-a Stipe Mesić.
Tko je bio Josip Broz Tito?
Josip Broz Tio bio je jedan od najsurovijih zločinaca u suvremenoj povijesti.
Na čelo Komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao.
Tada je ubijeno po Staljinovom nalogu čitavo vodstvo Komunističke partije i stotine viđenijih članova, a na čelo Partije došao je Tito. Na vlast dolazi 1945. i bio je doživotni predsjednik Komunističke Jugoslavije i države Jugoslavije vladajući kao diktator.
Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila; žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.
Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija ubojstava, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava.
Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.
Logor na Golom Otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni.
U Jugoslaviji, tijekom njenog čitavog postojanja, a mislimo na Drugu Jugoslaviju, onu nastalu na ruševinama Drugog svjetskog rata, od samog početka sve je bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
