Ministar uprave Lovro Kuščević u četvrtak je ustvrdio da je paket mjera koje je Vlada predložila kroz konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te konačni prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jasna poruka Banskih dvora da žele ravnomjeran regionalni razvoj.
Ministar je na konferenciji za novinare u Banskim dvorima nakon vladine sjednice kazao kako nije slučajno da su ta dva zakona donesena na istoj sjednici. “To je jasna poruka Vlade da želi ravnomjeran regionalan razvoj. Da želimo da svaki kraj Lijepe naše bude jednako razvijen, a naravno da su jedinice lokalne i regionalne samouprave jedni od glavnih nositelja tog razvoja”, rekao je Kuščević.
Uvjeren je da će mjere iz tih dvaju zakona pomoći radu jedinica lokalne i regionalne samouprave, za što je potvrdu, kako je istaknuo, dobio i od samih načelnika, gradonačelnika i župana.
Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, navodi, dodatno se jača predstavničko tijelo i utjecaj sugrađana na čelnika (načelnika, gradonačelnika, župana) jer je omogućeno da referendum za opoziv čelnika može raspisati i predstavničko tijelo s dvotrećinskom većinom glasova.
Po važećem zakonu, referendum se mogao raspisati samo na zahtjev 20 posto birača, a sada će to moći i predstavničko tijelo čime se, ističe ministar, izravno jača utjecaj predstavničkog tijela i neposredni utjecaj građana.
U konačnom prijedlogu zakona uvažena je primjedba iz saborske rasprave kada je zakon bio u prvom čitanju te se odustalo od limitiranja vijećničkih naknada. “Naime, u saborskoj raspravi koja je bila konstruktivna i plodonosna, iz koje smo iscrpili ove promjene koje sada uvodimo, istaknuo se prigovor da se na taj način ograničava fiskalna samostalnost i neovisnost jedinica lokalne i regionalne samouprave, da to svakako treba prepustiti njima, sukladno njihovim proračunskom mogućnostima. Prihvatili smo tu primjedbu i implementirali je u ovaj nacrt izmjena i dopuna”, objašnjava Kuščević.
Smanjen je i utjecaj politike, a naročito Vlade, na jedinice lokalne i regionalne samouprave, ističe ministar uprave te objašnjava da je sada zakonom propisano kako, kada zamjenik čelnika obnaša dužnost i prestaje mu mandat, Vlada kao i do sada imenuje povjerenika, ali se raspisuju i izbori.
“Dakle, jasna poruka da Vlada ne želi upravljati s jedinicama lokalne i regionalne samouprave”, ističe.
U konačnom prijedlogu zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najveća je novina da će sav prihod od poreza na dohodak umjesto u državni proračun ići u lokalne proračune.
Najviše prigovora na izmjene u sustavu financiranja jedinica lokalne uprave i samouprave imali su predstavnici otoka, a ministar financija Zdravko Marić je na pitanje novinara podsjetio da su otoci u dosadašnjem sustavu bili jedna od četiri posebne kategorije, za koju je postojao svojevrsni fond za financiranje kapitalnih projekata.
Najveći dio tog fonda, u koji je ukupno skupljeno oko 700 milijuna kuna, koristilo je praktički 10-tak gradova i općina koji su gospodarski razvijeni i tu treba napraviti iskorak u smislu veće pravednosti, istaknuo je Marić.
“Otoci mogu računati, kao i svi koji su u eventualnom minusu, da će im se kompenzirati ta razlika, svest će ih se na nulu, a sama dinamika te raspodjele ne stoji u zakonu, već će stajati u uputama koje će izraditi Ministarstvo financija, a bit će ili kvartalno ili polugodišnje“, rekao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
