Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je vjerodajnice nove veleposlanice Republike Srbije u Republici Hrvatskoj Jelene Milić.
Ono što je pritom zanimljivo, najveću pažnju javnosti u ovoj protokolarnoj vijesti privukla je odjeća koju je tom prigodom nosila nova veleposlanica, a koja je izazvala zgražanje i val negativnih reakcija. Na Twitteru Veleposlanstva Republike Srbije u Republici Hrvatskoj, mnogi su, a posebno građani Srbije, ostavili svoje negativne komentare:
“Kakva sramota”
“Tko je leopardica?”, “Zar se veleposlanstvo Srbije nalazi u Maksimiru?”, “Kakva bruka i sramota”, “Mrtva trka tko može popiti više alkohola”, “Da li je ovo moguće?”, “Uvlačenje u bulju Vučiću uvijek se isplati”, “Je li to i Kizo počeo hodati po cajkama?”, “Garderoba za zabavu u staračkom domu”, “Žiri izbora za miss Erine kafane”, “Gospođo Milić, ovako se odjenite kad idete na seosku svadbu, a za državnički posao savjetujte se s nekim tko ima iskustva u tome”,
“Je li ovo stvarno ili je neka montaža?”, “Završila neki divlji fakultet u pedesetoj, pa odmah za veleposlanicu”, “Ova gospođa? Mješavina ofucanog leoparda i srpskog naprednjaka. Ni Milanović nije neki gospodin, ali za ovu je engleski lord osobno”, “Lijepo je naplatila lupetanja na Hepiju i Pinku”, “Je li ovo skrivena kamera”, “Poznavajući lik i djelo dotične gospođe, potpuno je jasno zašto je diplomatski dress code prekršen”, samo su neki od komentara.
> Srbijanska veleposlanica u Hrvatskoj citirala Štrpčevu knjigu – reagirao odvjetnik Mišetić
> Tko je Jelena Milić, koja se spominje kao nova veleposlanica Srbije u Hrvatskoj
Nj. E. Jelena Milić, veleposlanica Republike Srbije u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu, predala je vjerodajnice predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću.
U pratnji veleposlanice Republike Srbije bili su vojni izaslanik obrane pukovnik Bojan Veličković i ataše Đorđe Žakula.
Uz predsjednika Milanovića bili su savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, ravnatelj Uprave za jugoistočnu Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Stribor Kikerec i tajnik Kabineta za vanjsku i europsku politiku u Uredu predsjednika Republike Hrvatske Ivan Mutavdžić, objavljeno je na službenim stranicama Ureda Predsjednika RH.
H.E. Mrs. Jelena Milić, Ambassador Extraordinary and Plenipotentiary of the Republic of Serbia to the Republic of Croatia presented the Letters of Credence to the President of the Republic of Croatia, H.E. Mr. Zoran Milanović. ??✍️??https://t.co/ZP46y5pHWG
— Serbia in Croatia (@SRBinCroatia) November 7, 2022
Tko je Jelena Milić?
Jelena Milić (rođena 1965.) je dosad bila lobistica, politička analitičarka i ravnateljica Centra za euroatlantske studije u Beogradu.
Zagovara članstvo Srbije u EU
Bila je tajnica Gorana Svilanovića, bivšeg srbijanskog ministra vanjskih poslova nakon pada Slobodana Miloševića, u doba dok je radio u tada još aktivnom Paktu o stabilnosti.
Srpski mediji pišu kako je Milić izuzetno sklona Vučićevoj politici, ali i kako zagovara ulazak Srbije u NATO.
Lobistica
Na Wikipediji na engleskom jeziku Jelena Milić predstavljena je kao srpska politička analitičarka, lobistica i osnivačica Centra za euroatlantske studije (CEAS) u Beogradu, koji prati i analizira trendove u liberalnim zapadnim demokracijama i zagovara punopravno i aktivno članstvo u Europskoj uniji i NATO-u od njegova osnutka 2007. godine.
Stručnjakinja je u području reforme sigurnosnog sustava; odnosa Srbije i EU-a; odnosa Srbije i NATO-a; ruskog utjecaj na zapadnom Balkanu; Kosova i veze između nasilnih promjena vlasti, tranzicijske pravde i reforme sigurnosnog sustava. Prema Wikipediji, zbog svoje stručnosti, Milić je često glavna govornica na visokim međunarodnim konferencijama koje se bave pitanjima EU-a, NATO-a, SAD-a i jugoistočne Europe.
Bila je udana za Nenada Milića, bivšeg pomoćnika ministra unutarnjih poslova Dušana Mihajlovića u Vladi Zorana Đinđića i dužnosnika Liberalno demokratske partije. Jelena s Nenadom ima dvoje djece, Savu i Anu.
Milić je diplomirala inženjerstvo i sigurnosni menadžment 2017. godine, a magistrirala iz istog smjera 2020. godine na Sveučilištu UNION – Nikola Tesla u Beogradu. Ona je također alumni Međunarodne akademije za vodstvo Friedrich-Naumann-Stiftung (IAF) i stekla je stipendiju u Pariškom istraživačkom centru CERI na Sveučilištu Science Po.
Na Wikipediji se tvrdi da je Milić utjecajna politička analitičarka u Srbiji i regiji Zapadnog Balkana. Radila je također za Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Kolumnistica i producentica
Krajem 90-ih sudjelovala je u nenasilnom studentskom pokretu OTPOR (otpor), te je bila producent dokumentarnog filma o ovom pokretu pod nazivom “Obaranje Diktatora”, a koji je dio originalne serije “A Force More Powerful”, projekta SAD-a.
Milić radi i kao kolumnistica, a vodi kolumnu OP/ED u vodećim srbijanskim novinama Danas i blog na BlicOnline, online portalu u Srbiji. Isto tako, piše kolumne za Al Jazeeru Balkans, poput: ”Njemački uslovi za europski put Srbije”, ”Zašto Putin ne bi trebao doći u Srbiju”, te ”Jovanka Broz – posljednji simbol SFRJ” itd.
Od devedesetih godina prošlog stoljeća angažirana je u brojnim projektima i programima nevladinog sektora.
Od travnja 1997. do veljače 1999. radila je na projektu povratka izbjeglih Srba u Hrvatsku “Hoću kući” Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, a prema dostupnim podacima, tijekom njezina angažmana u Knin i okolna sela organizirano je vraćena prva veća skupina izbjeglica i pokrenuti su prvi sudski sporovi pred hrvatskim pravosuđem za povrat imovine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
 je dosad bila lobistica, politička analitičarka i ravnateljica Centra za euroatlantske studije u Beogradu.){kind=link}
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.