Nedostatak radne snage u Hrvatskoj već duže vrijeme pokušava se nadomjestiti “uvozom” stranaca. Dokazuju to i brojke izdanih radnih dozvola za strance koje su iz godine u godinu sve veće. Kako bi to bilo lakše, Hrvatska je malo po malo liberalizirala ulazak stranaca na rad i otvorila svoja “vrata raja” tisućama Indijaca, Nepalca i mnogih drugih. Prava navala počela je 2021. kada je HDZ-ova Vlada uvela model testa tržišta rada, a tada se dogodio i najveći skok kod izdavanj radnih dozvola.
Od 2021. u Hrvatskoj je na snazi model testa tržišta rada. Hrvatska je tako liberalizirala zakonska rješenja o izdavanju dozvala za strance. Model je uveden kao zamjena za kvotni sustav zapošljavanja stranih radnika. Tako Vlada više ne donosi godišnju kvotu za zapošljavanje stranih radnika, bilo da je riječ o zapošljavanju novih radnika ili produženju već izdanih radnih dozvola.
Model testa tržišta rada
Prema modelu, poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži dozvolu za boravak i rad, treba provjeriti ima li na domaćem tržištu traženih radnika. Taj posao, na zahtjev poslodavca, obavlja HZZ koji u najviše 15 dana treba istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih radnika koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu. Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.
>HGK smatra da Hrvatskoj treba još stranih radnika, ali više kvalificiranih
U ovoj godini trebalo bi doći i do nove izmjene Zakona o strancima s ciljem daljnjeg ubrzavanja i pojednostavljivanja postojećih procedura. Kako je ranije izvijestio N1, predlaže se niz izmjena. Jedna od važnijih je da će se produljiti rok trajanja dozvola za boravak i rad na tri godine (sada se izdaju samo na jednu godinu), a strani radnik će ubuduće moći, bez traženja nove dozvole, mijenjati posao kod istog poslodavca ili mijenjati poslodavca. Sada to može samo kad MUP ukine prvu te potom izda novu dozvolu za boravak i rad. Također, ako ima važeću dozvolu za boravak i rad, a ostane bez posla, strani radnik će moći biti u Hrvatskoj u statusu nezaposlene osobe do 60 dana i za to vrijeme tražiti drugi posao.
>Tado Jurić: Potiče se iseljavanje Hrvata i useljavanje strane radne snage
Iz godine u godinu povećava se broj stranih radnika
Sve ove izmjene zadnjih godina idu na ruku strancima koji mahom pune radna mjesta u Hrvatskoj. Najveći skok zabilježen je 2022. kada je u Hrvatskoj izdano 124.121 produljenih dozvola i novih dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja. To je bio rast od čak 51,5 posto u odnosu na 2021.
>Tuča u centru Zagreba: Državljanka Nepala podnijela prijavu zbog pokušaja silovanja
Trend rasta izdanih dozvola nastavio se i u prošloj godini. Tako je 2023. do 30. studenog izdano 160.464 dozvola za boravak i rad. Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje izdano je 104.432 dozvola, 37.402 za produljenje dozvola te 18.630 za sezonske radnike od čega najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva – 16.675. Kada su u pitanju zemlje iz kojih dolaze strani radnici prednjači Bosna i Hercegovina, čijih je 36.012 dobilo dozvole. Potom slijede državljani Srbije – 22.976; Nepala – 20.899; Indije – 14.317; Sjeverne Makedonije – 12.927 i Filipina – 10.166. Nešto manje od deset tisuća dozvola izdano je državljanima Kosova – 9.431; Bangladeša – 7.822; Turske – 4.644 te Albanije – 3.978.
>Zagrebačka policija preplavljena zahtjevima stranih radnika za izdavanje dokumenata
Slična struktura bila je i u 2022. Tada je također najviše dozvola izdano državljanima BiH, njih 36.769 i Srbije 19.127. Državljanima Nepala izdano je 12.222; Sjeverne Makedonije 10.050 i Kosova 8.979. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2021. godini je izdano je 81.986 dozvola za boravak i rad, što je 23 posto više u odnosu na 2020. godinu. Najveći broj stranih radnika i tada je bio iz Bosne i Hercegovine – 30.726, Srbije – 13.583, Kosova – 7911, Sjeverne Makedonije – 5928 i Nepala – 4761.
>Europske demografske mjere: Pomoć starijima i – migracije?!
Ono što je također vidljivo iz statistike da i dalje najviše stranih radnika dolazi iz susjednih Bosne i Hercegovine i Srbije. No zadnje dvije godine državljana Nepala je sve više, te “drže teće mjesto”, dok je u 2023. godini porastao broj stranih radnika iz Indije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
