Ljilja Vokić o štrajku prosvjetara: ‘Većinom se radi o politikantstvu jedne stranke nego o silnoj želji da se učiteljima pomogne’

Foto: narod.hr

“Mi možemo svake godine iznova štrajkati, no temeljna je stvar da se broj učenika ujednači, osim za razrede s djecom s posebnim potrebama te za gorske i otočne škole, gdje ih može biti i manje. S druge strane škole bi trebale zadovoljiti neke europske norme, što znači minimalno 30 učenika. I ja bih to napravila, ali nisam mogla jer sam ministrica bila u ratno vrijeme, bilo je puno djece prognanika i tada to nije imalo smisla. Pitanje plaća mora se riješiti i kroz satnicu. Iako će sindikati na to prvi ustati, tobože štiteći radnike, iako svi znaju da ovime najprije štite sebe. Uz to, ovo je predizborna godina i onda vam HNS s potporom od 1 do 2 posto biračkog tijela počne diktirati jednim od najosjetljivijih područja jedne države. Jer, kako kaže Deklaracija Vijeća Europe, država nikada ne ispušta iz svojih ruku školstvo i gospodarstvo”, ističe Ljilja Vokić, bivša ministrica prosvjete, u razgovoru za Glas Slavonije.

Štrajk u osnovnim i srednjim školama ponovno je otvorio vrlo živu polemiku o položaju učitelja i nastavnika u društvu, ali i o brojnim nelogičnostima hrvatskog obrazovnog sustava s čijim se popravkom dosad nitko nije usudio uhvatiti ukoštac. U javnost izlaze razni brojčani pokazatelji koji svjedoče u kolikoj mjeri učitelji i nastavnici u Hrvatskoj doista jesu ili nisu financijski podcijenjeni u odnosu prema drugima u državnoj i javnoj upravi, kao i kako stoje stvari kada stanje u obrazovnom sustavu usporedimo s nekim drugim zemljama Europe.

> Zašto u školama i dalje štrajkaju? Povećanjem osnovice svima, uz iste koeficijente – zaostajanje prosvjetnih plaća samo će se povećati

Oni koji dobro barataju činjenicama o tom sustavu u nekoliko su navrata upozorili i kako postoje razni načini da se uštedom na jednoj strani, odnosno uklanjanjem neproduktivnih dijelova sustava, dođe do velikih ušteda koje bi poboljšale materijalni status ostalih. Među ostalim, propituje se ne bi li u postojeći sustav vrednovanja i nagrađivanja rada trebalo umjesto ujednačenog plaćanja svih, tzv. uravnilovkom, uvesti više tržišnih načela. To bi onda zahtijevalo da se kao parametri za obračun plaća uvažavaju i specifičnosti nečijeg posla, opseg posla, mjesto na kojem radi, izazovi koje u radu s djecom rješava…

Neprimjereno vrijeme

Nekadašnja ministrica obrazovanja Ljilja Vokić ocjenjuje pak kako je, prije svega, ovo neprimjereno vrijeme za štrajk. “Proračun je donesen u prosincu i tamo je stajalo za koliko će se povećati plaća i nitko nije tada reagirao. A sada je kraj kalendarske godine i donosi se proračun za sljedeću godinu”, kazala nam je. Prema njezinim riječima, jedan od najvećih problema našeg školstva je što danas imamo od 50.000 do 70.000 učenika manje nego prije 20 godina, a broj uposlenih je stagnirao.

“To je zato što je u satnicu uključen sat razrednika, dva sata na tjedan, potom dva sata dopunske ili dodatne nastave, i vi i sa 16 sati tjednog rada imate normu za punu plaću. A to unatrag desetak godina nije bilo tako. Jer nisu nastavnici iz svih predmeta niti mogli imati dodatnu satnicu, a zakonodavac je odredio da koliko imate razreda, možete puta dva imati sati dopunske nastave. Tu je jedan od temeljnih problema školstva, to se mora presjeći i uskladiti s europskim normama. I tih 16 sati pojedinci odrade, više formalno, bez unosa sebe u taj posao. Odjednom je povećan broj uposlenih, gdje se željelo dodvoriti sindikatima”, smatra Vokić.

Također dodaje kako bi se, “ako se napravi reda i dva razreda po dvanaest učenika pretvori u jedan razred od 24 učenika”, time puno uštedjelo. “I kada bi se tu napravilo reda, plaća bi mogla biti povećana i za 20 posto, što učitelji i profesori koji vrijedno rade i zaslužuju”, zaključuje. Na primjedbu Glasa Slavonije kako bi problem onda bio što bi dio ljudi vjerojatno ostao bez posla, Vokić dodaje kako ne možete imati “i pare i jare”. Ona smatra kako su čelnici sindikata oni koji to najmanje imaju pravo komentirati te se pita i kolika je njihova plaća. “Uz to, ovdje se većim dijelom radilo i o politikantstvu jedne stranke više nego o silnoj želji da se učiteljima pomogne“, rekla je Vokić.

Posebna je priča broj učenika, jer iako Hrvatska s godinama bilježi sve manje učenika (zbog višegodišnje loših demografskih podataka te trenda odlazaka dijela mladih), broj zaposlenih u školstvu, kao i ukupni troškovi, nisu u padu. Prema dostupnim podacima, troškovi za zaposlene u osnovnom školstvu 2017. bili su na razini 4,68 milijardi kuna, a ove su godine predviđeni na razini 4,9 milijardi kuna. Kada je riječ o srednjim školama, 2017. se radilo o 2,63 milijarde kuna, a za ovu je godinu predviđeno 2,73 milijarde.

Više nastavnika

Slično je i s brojnošću nastavnika. U školskoj godini 2012./2013. bile su u Hrvatskoj 2064 osnovne škole, s 17.874 razreda te ukupno 331.691 učenikom. Broj nastavnika bio je 31.263, među kojima ih je 24.110 radilo puno radno vrijeme. Četiri godine poslije broj škola pao je na 2037, i razreda je bilo manje – 17.836, kao i učenika – 316.565. Broj nastavnika je pak narastao na 33.347, od kojih 25.508 s punim radnim vremenom. Broj srednjih škola u istom je razdoblju skočio sa 687 na 701, ali se smanjio broj učenika (sa 181.284 na 159.698), kao i broj razreda (sa 7329 na 7258). Unatoč tome broj nastavnika je i tu rastao s 24.702 na 26.458 (s punim radnim vremenom s 12.038 na 12.770).

Prema riječima Ljilje Vokić, problem školstva se ne odražava samo kroz koeficijente, čiju se promjenu također traži, nego se treba rješavati u cijelosti. Kaže kako je to doista jedan gordijski čvor, ali se on mora razriješiti. Na primjedbu da je učiteljima i nastavnicima reformom povećan obujam poslova, kaže kako je dobar nastavnik uvijek bio u reformi, prilagođavao se razredu kojemu predaje i učenicima u njemu.

U prilog raspravama kako će i nakon 6 posto povećanja plaće kroz 2020. godinu učitelji biti nedovoljno plaćeni, umjesto posezanja za demagogijom, trebalo bi ipak biti realan. Prema posljednjim podatcima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 6400 kuna. Ministar financija Zdravko Marić iznio je ovih dana primjer učiteljice s 15 godina radnog iskustva koja je 2016. godine, prije poreznih izmjena i povećanja osnovice, imala neto plaću 7040 kuna. Prema njegovim izračunima, njezina plaća će nakon što se provede treće povećanje osnovice u drugoj polovici 2020. iznositi oko 8400 kuna, što je ukupan rast od 19,3 posto. S druge strane, treba reći i kako godišnji pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2019. Europske komisije kao jedan od ključnih problema u Hrvatskoj ističe i potplaćene učitelje, ali i premali broj sati koje učenici provode u školi.

“Problem je i broj učenika u razredu – europski prosjek je od 28 do 32, a u nas je 16 učenika. To ni jedna država ne bi izdržala. Francuska ima 60 milijuna stanovnika i 300.000 uposlenih u prosvjeti, a mi ih na službenih 4,3 milijuna imamo 60.000”, ističe Vokić.

U razvijenijim zemljama za iznos plaće bitno je i koliko kvalitetno pojedinac radi svoj posao i kakve rezultate ostvaruje, s koliko učenika, a samim tim i u koliko zahtjevnoj i skupoj sredini. Najveći dio toga jest u primjeni posebice u skandinavskim zemljama. U Finskoj su tako i nastavnici dobro plaćeni, a ta zemlja bilježi i izvrsne rezultate učenika na standardnim testiranjima. Posebno obrazovanje prolaze oni koji rade s učenicima s poteškoćama u učenju, što se znatno honorira i kroz njihove plaće. Uvažava se i mjesto gdje rade, pa nastavnici u velikom gradu (sukladno višoj cijeni komunalija, režija i stanova) imaju veće plaće. Na visinu plaće utječe i ispunjavanje norme koja nije ista za sve predmete, nego je manja, primjerice za matematiku i finski jezik, koji zahtijevaju više priprema kod kuće, nego tjelesni. I u Švedskoj to dijelom rješavaju po tržišnim principima, a imaju program u kojem inženjerima u deficitarnom STEM području, nude mogućnost da 50 % radnog vremena drže nastavu s time da im isplaćuju punu inženjersku plaću”, zaključuje Ljilja Vokić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/glas slavonije