Devet mjeseci prošlo je od valjane sjednice Programskog vijeća HRT-a s potrebnim kvorumom.
Tijelo koje treba nadzirati programsku valjanost javnog servisa, nije se sastalo od prosinca 2018. – tek je na sjednici održanoj u ponedjeljak ostvaren kvorum. Zdravko Kedžo i Lidija Gašparović, dobili su podršku saborskih zastupnika te su predstavljeni Vijeću.
Iako je nekadašnji predsjednik Vijeća Kedžo ponovno predložen za predsjednika, nije dobio dovoljan broj glasova nazočnih članova Vijeća. Za njega je glasovalo pet, a protiv su bila tri člana Vijeća koje u punom sastavu ima 11 članova.
Najviše se raspravljalo o davanju mišljenja na Izvješće o poslovanju HRT-a za prošlu godinu, koje su članovi Vijeća, uz preporuke Saboru za određene izmjene, ipak jednoglasno prihvatili, prenosi HRT.
Pandorinu kutiju otvorio je Zorislav Lukić tražeći da se najprije – sada kada je Hrvatski sabor konačno imenovao makar dva nova člana – izabere predsjednik Vijeća.
Uslijedila je žustra rasprava treba li ili ne birati predsjednika s obzirom da je Vijeća i dalje krnje, da i uz dva nova člana broji osam članova i da se još čeka da Sabor imenuje još dva člana, a radnici izaberu još jednog svog predstavnika.
“Počeli smo katastrofalno”
“Počeli smo katastrofalno. Opet se bavimo sobom. Predsjednika bi imali odavno da su dva člana Vijeća u devet mjeseci jednom došli na sjednicu”, kazao je u jednom trenu Dean Šoša prenosi Novi list.
U konačnici je Vijeće izbor predsjednika ostavilo za neki drugi put pa ipak nastavilo sa sjednicom, jer ponoviti valja, devet mjeseci to učinili nisu.
U nastavku sjednice vijećnici su mahom primili na znanje izvještaje vezane uz učinjeno u 2018. godini pa tako i Izvješće o ostvarenju ciljeva i obveza iz Ugovora s Vladom.
“HRT je u 2018. godino ostvario sve svoje obveze iz Ugovora s Vladom”, poručio je ravnatelj programa Renato Kunić.
Prigovora je bilo primjerice oko vrednovanja teme i vijesti, načina na koji se slažu u informativnom programu, ali i o kvaliteti jezika kojim se na HRT-u govori.
Koliko su pak spori ili neuništivi neki procesi na HRT-u slikovito je ilustrirao Ivo Lučić podsjetivši koliko je puta rogoborio protiv propagandnih uradaka koji su po njegovu mišljenju nedostojni HRT-a poput onog za afričku šljivu.
“Ali vidim da uredništvo bez afričke šljive ne funkcionira, pa odustajem od toga”, zaključio je ovu temu Lučić očito se pomirivši s afričkom šljivom kao takvom.
Gostovanje Dejana Kovača kod Stankovića
Nije prošlo nezapaženo gostovanja aspiranta na predsjedničku funkciju Dejana Kovača kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2. Zdravko Kedžu zanimalo je hoće li u goste i drugi kandidati, ili je odabir na autoru.
Ravnateljica Informativnog medijskog servisa Katarina Čakarun Periša rekla je kako je poziv upućen svima, neki su ga već i prihvatili i Kovač sigurno neće biti jedini. Uz to je i Kunić podsjetio na činjenicu da službene kampanja nije ni počela pa i s te strane HRT i kad ugosti kojeg kandidata ne krši zakonski ništa.
Članovi Programskog vijeća prihvatili su i godišnje izvješće bivšeg povjerenika za korisnike usluge Zvonka Šeba, a prihvatili su i odluku o pokretanju postupka za izbor novog povjerenika u četverogodišnjem mandatu.
Podsjetimo, Programsko vijeće ima 11 članova. Zadnja sjednica s kvorum održana je u prosincu 2018. i na njoj su se od Vijeća, nakon isteka mandata, oprostili Neda Ritz, Ivica Maštruko, Zdravko Kedžo i Saša Milošević. Odlaskom njih četvero krajem 2018., za postizanje kvoruma na sjednici trebalo je doći šest članova. Očekivalo se da će novi zastupnici biti brzo odabrani, no to nije bilo moguće.
Na sazvane sjednice potpredsjednika Nikole Bakete odazivali su se Maja Sever, Vlaho Bogišić, Dean Šoša i Baketa, dok se Zorislav Lukić i Robert Markt nisu pojavljivali.
HDZ-ovi kandidati Zdravko Kedžo i Lidija Gašparović, dobili su podršku saborskih zastupnika, no zapelo je na izboru SDSS-ovog kandidata Aleksandra (Saše) Miloševića. Iako je njegov izbor bio usuglašen između stranaka parlamentarne većine, on je na saborskom glasanju dobio samo 54 glasa, a da bi bio izabran potrebno je 76.
SDSS-ov Milorad Pupovac tada je rekao da se radi o kršenju koalicijskog sporazuma, a HDZ-ov Branko Bačić najavio je novo glasovanje u rujnu. U tajnom glasovanju, nije prošao ni kandidat opozicije Tvrtko Jakovina. U međuvremenu je istekao mandat i Maji Sever.
Tko je Aleksandar (Saša) Milošević?
Aleksandar Milošević rođen 1959. diplomirao je 1986. godine na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1987. do 1991. radi kao novinar na tadašnjoj Radioteleviziji Zagreb, navodi HRT. U Zagrebačkoj panorami od 1987., u redakciji unutarnje politike od 1988. radi za dnevne vijesti, Dnevnik te za tjednu informativnu emisiju Spektar. S Denisom Latinom vodio je Dnevnik 3.
Za emisiju T’ga za jug, koje je autor s Lj. Malobabić, dobio je 1990. Zlatno pero HND-a te nagradu JRT-a.
“Nova garnitura, a nju su činili prvo Hrvoje Hitrec, pa Vrdoljak, kao direktori, te Tomislav Marčinko kao urednik, mnogim ljudima onemogućila je rad zbog etničke pripadnosti. Među ostalim i meni. Prvo su mi prestali davati posao, dolazio sam danima i tjednima na radno mjesto, a nisu me slali na zadatke. Potom mi je u Vrdoljakovu mandatu zabranjen ulazak u zgradu HRT-a zbog smanjenog opsega posla, premda Informativni program u kojemu sam bio nikada nije više radio. Na koncu su mi dali otkaz zbog nedolaska na posao!? Tužio sam ih i dobio na sudu, a onda, kada sam sudski vraćen na posao, dao sam otkaz jer je tamo tada bilo nemoguće raditi”, ustvrdio je prije nekoliko godina Milošević za Slobodnu Dalmaciju.
Nakon odlaska s HRT-a 1991. odlazi u Švedsku, a za dvije godine vraća se i radi na poslovima ljudskih prava i civilnoga društva u UN-ovu Centru za ljudska prava. Od 1993. do 1997. zaposlen je u UNHCR-u, a od 1997. do 2005. u Institutu Otvoreno društvo obavlja dužnost direktora Programa za medije.
U Srpskom demokratskom forumu proveo je godinu dana kao direktor programa zaštite nacionalnih prava Srba. Na službenim stranicama Srpskog narodnog vijeća navodi se da je glavni tajnik.
Nakon dolaska Gorana Radmana na mjesto glavnog ravnatelja HRT-a počelo se šuškati kako bi on volio na Prisavlju opet vidjeti neke ljude s kojima je surađivao kad je isti posao obavljao krajem 80-ih godina, prije svega urednika i voditelja Sašu Miloševića, javio je 2012. Večernji list.
Od 2014. Milošević je bio član Programskoga vijeća HRT-a, čije je imenovanje podržao 91 zastupnik.
Povodom peticije skupine hrvatskih građana da se u službenu uporabu Hrvatske vojske uvede pozdrav “Za dom spremni”, Milošević je za Tanjug istaknuo da to nije nikakav “stari hrvatski pozdrav”, prenosi N1.
“On je jedino i isključivo ustaški pozdrav iz tzv. NDH, a po značenju koje ima, on je isti kao i nacistički pozdrav ‘Sieg Heil’”, rekao je Milošević.
Kao predstavnik SDSS-a na predizbornom sučeljavanju o medijima početkom rujna 2016. u organizaciji Hrvatskoga novinarskog društva i Platforme 112 Saša Milošević kazao je da je HTV danas metastazirani mehanizam koji je potpuno neprobavljiv i negledljiv.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
