Kako se kriza Agrokora odražava na regiju? Zašto Hrvatska nije bila pozvana na jučerašnji ministarski sastanak u Beogradu gdje se razgovaralo o poslovanju ovog koncerna? Što taj sastanak znači za budućnost Agrokora? Hoće li Slovenija donijeti lex Mercator i što će u njemu stajati? Neka su to od pitanja koje je urednik i voditelj Domagoj Novokmet HRT-ove emisije Otvoreno postavio svojim gostima. U emisiji su sudjelovali državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova mr. sc. Marija Pejčinović Burić, prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, konzultant Drago Munjiza, konzultant i komentator “Nove ekonomije” Bogdan Petrović i novinar “Dela” Novica Mihajlović.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova mr. sc. Marija Pejčinović Burić večeras je rekla da Vlada RH nije ni zabrinuta ni uvrijeđena što nije pozvana na sastanak koji je sazvala srbijanska vlada na kojem se u Beogradu raspravljalo o Agrokoru. “Tu vrstu komunikacije mi smo započeli još prije dva tjedna na raznim razinama. Mi smo sve ovo vrijeme kad je traja priprema za provedbu postupka izvanredne uprave u Agrokoru vrlo intenzivno komunicirali sa svim državama koje su bile tamo nazočne. Mi smo upoznali veleposlanike tih zemalja što će zakon sadržavati i što to znači za tvrtke kćeri i tvrtke Agrokorove u drugim državama. Kad je Zakon donesen brifirala ih je potpredsjednica vlade. Što se nas tiče nije bilo potrebnog razloga da se na ovaj sastanak ide.”
Da su Lex Agrokor i Lex Mercator dokaz da živimo u nacionalnim ekonomijama i nacionalnim državama, smatra prof. Luka Brkić. Moguće je prelijevanje krize u Agrokoru na ove zemlje. Najbolje rezultate dat će same države svojim obrambenim mehanizmima. Konzultant Drago Munjiza, upozorio je kako su sve te tvrtke i de jure srbijanske, bosanske, slovenske ili crnogorske i kao takve moraju poštivati zakone. Ako će poštovati zakone ja ne vidim tu nikakav problem. Vlade svih tih zemalja žele se zaštiti i kontrolirati dvostruko. Što se tiče dovavljača Mercator i Idea imaju svoje uprave i moraju poslovati kako direktori uprava žele poslovati.
“Sastanak u Beogradu održao se jer se percipira da ovdje postoji velika opasnost da je to igra nulte sume, da će Hrvatska sa Lex Agrokor i svojim povjerenikom učiniti sve kako bi zaštitila svoje interese pa i na štetu drugih zemalja”, dodao je prof. Brkić. Da je problem velik smatra konzultant i komentator “Nove ekonomije” Bogdan Petrović. “Sigurno da sastanak nije bio bezveze. Kordinacije će sigurno biti. Donošenje nesistemskih ishitrenih zakona bi moglo ugroziti normalno poslovanje u bilo kojoj državi uključujući i Hrvatsku kao i u drugim zemljama koje se tiču Agrokora”.
Istaknuo je da je problem ipak najmanji u Srbiji jer je glavni biznis Agrokora vezan uz Mercator koji neće trpiti dugove matice. Mercator duguje srpskim dobavljačima 120 milijune eura što nije mnogo. Nije došlo do nestašice niti su dobavljači zaustavilo dostavu. Konzultant Drago Munjiza na to je dodao kako pretpostavlja da su sve tvrtke povezane s Agrokorom osim Mercatora u Srbiji međusobno jamčile jedna za drugu. U tom dijelu bi mogla postojati opasnost da dio vjerovnika potražuje tako da uđe u imovinu i vlasništvo pojedinih kompanija. Petrović pak ističe da su u Srbiji već počele špekulacije o kupnji Todorićevih tvrtki.
“Ja apsolutno sam uvjeren da će se sve Todorićeve kompanije u Srbiji jako lako prodati, samo se moraju očistiti dugova i solidarne odgovornosti, ako postoji. Čak se u jednom tabloidu koji sutra izlazi spominje da je Delta spremna sa 65 milijardi kupiti Frikom. No to je zasad prodaja magle”. Petrović je kazao i kako mu je čudno da je Hrvatska donijela tkz. Lex Agrokor. Čudno mi je da se u zemlji članici EU koja je kapitalistička sa tržišnom privredom uvodi državni upravitelj koji nije ni odgovoran. Čudno mi je da se u tjedan dana donese takav zakon.
Novinar “Dela” Novica Mihajlović rekao je da je jedini smisao da se slovenskoj Vladi omogući kontrola nad zbivanjem u Mercatoru da se spriječi iscrpljivanje Mercatora od strane vlasnika. “Sve bitne odluke bi trebale ići u suglasnosti s tim čovjekom, tko god to bio. Bilo koja odluka koja prođe mimo tog čovjeka bit će nezakonita”. “Za Srbiju bi dovođenje Lex Mercator bilo besmisleno”, smatra Petrović. “Naša izloženost očigledno postoji, ali nije prevelika, siguran sam da bi efikasna primena stečajnog zakona, a to će se dogoditi i u Hrvatskoj, da se cijeli sistem Mercatora i par Agrokorovih zavisnih kompanija može za 6 do 12 mjesec ponudi na tržištu i proda bez dugova. Da novac prikupljen od prodaje ode na saniranje vjerovnika i da se ta cijela stvar završi s relativno malom štetom”.
Upozorio je kako je i u Srbiji do sad bilo primjera gdje je Vlada pokušala intervenirati u kompanije koje su se našle u teškoćama. Ali ne zakonom, već razgovorima s bankama i tako dale, no svi su završili u stečaju. Novinar “Dela” Novica Mihajlović komentirao je i mogućnost kupnje Mercatora. “Čini se da taj scenarij mnogo kome blizu i miriše, ali ne smiju baš previše naglasno o tome govoriti. I premijer Miro Cerar nedavno je zamotano u opreznost govorio o toj mogućnosti. Opozicija je u velikom dijelu protiv toga. Trudili smo se da se država izvuče iz gospodarskih društava i sad bi bio to korak nazad.”
Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnju provedbu Lex Agrokor, konzultant Drago Munjiza odgovorio je kako je država pokazala odlučnost u tome da treba intervenirati i da se nakon toga stanje stabiliziralo, no nebitno je, kaže, hoće li veliki vjerovnici postići zajednički dogovor. “Ja mislim da je to nebitno. Nebitno je tko će davati novac. Agrokor mora povratiti investicijski potencijal. Bilo što se davalo sada i bilo kako se razdijele potraživanja mora se vratiti restrukturiranje i mora se dati rješenje”.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić na kraju emisije rekao je da će biti izuzetno teško novcem poreznih obveznika sanirati Agrokor. “Ja se nadam da neće biti niti moguće i da nikome taj scenarij neće pasti ni napamet, premda bi se indirektno moglo dogoditi: pitanje je tužbi i sanacije štete, pa u okviru poreznih olakšica. Ono što bi bilo dobro da iz ovog slučaja naučimo da se ovakve situacije ne događaju”, zaključio je Brkić i dodao kako ne smijemo zaboraviti da je među 10 najrazvijenih zemalja svijeta 5 onih koje imaju manje od 5 miljuna stanovnika.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na kraju je rekla da se ne boji da bi netko od država koje su sudjelovale na sastanku mogao ugroziti vlasništvo Agrokora. Na to je, kaže, ministrica Dalić upozorila i u današnjem priopćenju. “Imamo pravo slobodnog vlasništva, ugovore o zaštiti potencijalnih ulaganja… Dakle, smatrali smo da je važno reći jer je to ostalo malo zamagljeno u ovoj priči i dalje je vlasnik Agrokora Ivica Todorić. Kako će to bilo dalje ne znamo. Država u ovom Zakonu nikoga nije lišila privatnog vlasništva”.
Na samom kraju emisije Munjiza je komentirao riječi ministra državne imovne Gorana Marića koji je je rekao da je Agrokor pod sumnjivim okolnostima stotine milijuna kuna godišnje iz tvrtki izvlačio prema centrali. Munjiza je kazao kako je to legitimno te kako to rade i Agram, Adris i Atlantic grupa. “Pitanje je u kojem postupku i u koliko je to efikasno.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
