Sve se više približava 1. travanj, datum kad prestaje vrijediti peti antiinflacijski paket Vlade RH. Tog dana, ukoliko ne budu donesene nove mjere, prestaje vrijediti ograničena cijena energenata i 30 osnovnih prehrambenih artikala. Ipak, zbog i dalje nestabilne geopolitičke situacije kao i činjenice da smo u izbornoj godini za očekivati je da će Plenković i njegovi ministri donijeti novi paket antiinflacijskih mjera. U tom smjeru, ali bez konkretnih podataka, idu i najave resornog ministra Damira Habijana.
>Luka Brkić: Zelena EU agenda ide prilično agresivno, prosvjedi seljaka su očekivani
Za komentar dosadašnjih antiinflacijskih mjera i mogućnosti njihovog produljenja zamolili smo prof. dr. sc. Luku Brkića s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Brkić se pozivu spremno odazvao te u nastavku donosimo njegova razmišljanja.
Antiinflacijske mjere neće se ozbiljnije mijenjati
Brkić je za početak naglasio da u ovom trenutku još nemamo službenih najava hoće li Vlada i u kojem obujmu produljiti mjere. Zbog toga se prognoziranja “sa sigurnošću” treba čuvati.
“Koliko je prognoziranje uopće uputno i koliko je pametno… toga se treba čuvati. Ponekad je teško biti pametan u odnosu na ono što se dogodilo, a kamoli u odnosu na ono što bi se trebalo dogoditi”, rekao je Brkić.
>Prosvjedi poljoprivrednika u Grčkoj zbog rasta cijene energenata, uvoza i rješavanja poplava
Ipak, Brkić smatra da je više nego izvjesno da neće doći do drastičnih promjena u antiinflacijskom paketu koji istječe 1. travnja. Cijene energenata i hrane trebale bi ostati netaknute.
“Ne očekujem da će se ove mjere bitnije mijenjati, može biti nekih korekcija eventualno, ali ne vjerujem da će se nešto bitno tj. radikalno promijeniti”, smatra profesor Brkić.
Za Brkića najveći razlog vjerojatnog održavanja statusa quo jest činjenica da se nalazimo u izbornoj godini, kad je posebno osjetljivo mijenjati ekonomske politike koje bi išle u smjeru narušavanja ili pogoršavanja postojeće situacije.
S druge strane Brkić navodi da bi se bez obzira na sadašnje pozitivne ekonomske trendove “moglo razgovarati jesu li antiinflacijske mjere trebale biti baš takve te jesu li trebale biti horizontalne…”
>Inflacija i dalje visoka, limitirane cijene struje, plina i osnovnih proizvoda
Ovakav rast BDP-a nije iznenađenje
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku BDP je u posljednjem tromjesečju 2023. godine u RH narastao za 4,3%.
Za profesora Brkića to je dobar ekonomski pokazatelj, ali nije iznenađenje. Podsjetio je da BDP u Hrvatskoj raste već duže vrijeme, a on je kombinacija rasta plaća, usporavanja inflacije i europskog novca.
Možda će vas zanimati
BDP porastao za čak 4,3 posto u posljednjem lanjskom tromjesečju
“On (rast BDP-a op.a.) se temelji na osobnoj potrošnji tj. na rastu plaća, smirivanju inflacije i priljevu novca iz europskih fondova koji omogućuje i ovu stopu rasta i ove pozitivne rezultate, ali i bolje rezultate u odnosu na neke usporedive zemlje u eurozoni”, o razlozima rasta BDP-a rekao je Brkić.
Inflacija će se smanjivati i bit će u razini procjena Vlade, osim ako…
Inflacija diljem eurozone stagnira ili opada, ali u Hrvatskoj je i dalje relativno visoka. Kako će se kretati njezine stope u ovoj godini u RH teško je precizno pretpostaviti stav je profesora Brkića.
“To je nešto što je teško preciznije reći… Ja mislim da će inflacija ostati u okvirima procjene koje ima i Vlada i HNB, prema tome ona će se približavati tom zacrtanom cilju od 2%, odnosno bit će između 2 i 3 %…”
Bez obzira na pozitivne ekonomske trendove Brkić je gotovo siguran da se inflacija ipak neće spustiti na ciljanu stopu od 2%.
Profesor je za kraj upozorio na i dalje aktualne geopolitičke napetosti u Ukrajini, Bliskom istoku i pacifičkoj regiji. Ukoliko u njima dođe do novih eskalacija tada, smatra, postojeći parametri prestaju vrijediti i opet imamo “neku novu zbilju i novu realnost”.
