Manipuliranje žrtvama Jasenovca: Od milijun u vrijeme Jugoslavije do 80.000 danas

jasenovac
Jasenovac, 22.04.2021 - Povodom 76. obljetnice proboja posljednjih zatoèenika ustaškog logora Jasenovac, izaslanstva Predsjednika, Sabora i Vlade, kao i manjina, odali su poèast svim stradalima u tom logoru polaganjem cvijeæa i kamenèiæa kod Spomen obilježja Kameni cvijet. Na slici Jadranka Kosor, Stjepan Mesiæ i Zoran Milanoviæ. foto HINA/ Tomislav PAVLEK/ ik

Komemoracija žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu prije dva dana ponovno je podsjetila na pitanja o broju žrtava tog logora, kojim se desetljećima manipuliralo, a i određene snage i pojedinci njime manipuliraju i danas. U vrijeme komunističke Jugoslavije brojkom se manipuliralo između ostalog kako bi se ishodila ratna odšteta od Njemačke, a brojem žrtava manipulirala je i velikosrpska propaganda koja je Hrvate htjela što crnije prikazati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milanović o Jasenovcu: Ovo je kontroverzno mjesto

Obraćajući se medijima, predsjednik Zoran Milanović u četvrtak je u Jasenovcu izjavio:

„Ovo je ustaški logor, ustaše su Hrvati, a kako sam Hrvat, ne mogu se praviti da me se to ne tiče. Nije jasno zašto Josip Broz nije nikada bio ovdje. Ovo je bilo kontroverzno mjesto, i dalje je, jedna strana pretjeruje i govori da je ovdje ubijeno 700 tisuća ljudi, što je potpuno moguće i što radi štetu, prije svega istini, a onda i srpskom narodu. Ali to je bila službena historiografija u vrijeme Jugoslavije, ovdje sam dolazio još kao gimnazijalac i govorili su nam isto. Već tad sam bio dovoljno zreo da shvatim da to nije moglo biti baš tako, posebno zato što je već tada počela izlaziti istina koja je također strašna, ali malo drukčija – da je ovdje ubijeno 80-100 000 ljudi.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Mišetić objasnio zašto je Vučić odbio odgovoriti je li u Jasenovcu bio genocid

> Milanović o broju žrtava Jasenovca

> Dr. sc. Mario Jareb za Narod.hr o Jasenovcu, dokumentaciji koju je Srbija dužna vratiti Hrvatskoj, Bleiburgu…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Klasić i Goldstein o Jasenovcu, a onda napali Thompsona, Crkvu, Stepinca, filmove iz 90-ih…

> Ivo Goldstein u Banjoj Luci o Jasenovcu: ‘700 tisuća žrtava nikako ne može biti’

O broju žrtava Jasenovca Ivo Goldstein u jednoj izjavi 2019. procijenio je na nešto više od 80.000 žrtava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Broj žrtava zadnja je stvar o kojoj treba govoriti. Najprije treba shvatiti što je to Jasenovac da biste govorili o broju žrtava”, kazao je Goldstein upozoravajući kako nikada nisu uspoređeni podaci iz muzeja u Jasenovcu o 83.881 žrtvi s onima kojima operiraju u Beogradu pa je to dokaz da nekome ne odgovara da se točno utvrde činjenice.

Goldstein kaže kako za njega osobno brojka od 83 tisuće žrtava vjerojatno nije konačna ali ne dopušta da se broj žrtava umanjuje ili preuveličava jer ekstremističke koncepcije o tom problemu hrane jedna drugu.

Jugoslavija uvećavala broj žrtava

Goldstein kaže da 700 tisuća nikako ne može biti jer je na cijelom području bivše Jugoslavije bilo oko 1,012 milijuna ratnih žrtava od 1941. do 1945. godine a to uključuje sve pripadnike svih oružanih postrojba i civile.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O procjeni broja žrtava Jasenovca i razlozima manipuliranja brojem žrtava, u razgovoru za Narod.hr prošle je godine govorio povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest, dr. sc. Mario Jareb. Izdvajamo što je rekao o tome.

Narod.hr: Broj žrtava ustaškog logora Jasenovac među kojima su bili Židovi, Srbi, Romi te mnogi Hrvati koji su bili politički nepodobni, ciljano su se i planski uvećavali za vrijeme komunističke Jugoslavije. Koliki je stvaran broj žrtava Jasenovca i koji je bio razlog što je komunistička Jugoslavija uvećavala broj žrtava?

Dr. sc. Mario Jareb: Okvirni brojevi kojima raspolažu ustanove kao što su Javna ustanova Spomen područje Jasenovac govore o nešto više od 80 tisuća stradalih. Muzej žrtava genocida u Beogradu raspolaže s nešto većim brojem. O tim brojevima, odnosno o metodologiji i načinu na koji se do njih došlo, treba razgovarati i siguran sam da bi njihovo kritičko propitivanje donijelo neke poprilično niže brojeve. Ne bih se usudio govoriti o nekom određenom broju, no kako sam već rekao držim da je manji od onoga što sadrži popis JUSP Jasenovac. Pa ipak već i sami brojevi koje sam spomenuo ruše priče o stotinama tisuća ili milijun žrtava koje su u nekadašnjoj Jugoslaviji i u Hrvatskoj bile prisutne do devedesetih, a nažalost, i danas su prisutne u Srbiji i Republici Srpskoj. Činjenica da najozbiljnija ustanova u Srbiji, a koja se bavi takvim istraživanjima, ima višestruko manji broj žrtva govori da su brojevi koji su vrijedili u bivšoj Jugoslaviji zapravo rezultat mitova i manipulacija.

Razloga za nastanak tih mitova i manipulacija je više. U temelju su bile želje ili potrebe vlasti da dokažu kako je Jugoslavija bila jedan od najvećih stradalnika Drugog svjetskog rata. Već se 1945. izašlo s brojem od 1,7 milijuna ukupnih jugoslavenskih žrtava. Potom je s vremenom i broj žrtava Jasenovca podignut na nekoliko stotina tisuća. Već 1945. godine snimljen je film u kojemu se govori o 800 tisuća žrtava. Ubrzo nakon toga Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača je govorila o 500-600 tisuća. Zanimljivo je to kako je netko odjednom zaboravio nekoliko stotina tisuća žrtava da bi potom njihov broj bio opet podignut na 700 tisuća. To su sve proizvoljne procjene. Između ostalog, i za potrebe Pariške mirovne konferencije, ali i za dobivanje ratne odštete. Poražena strana se pokazivala što više zločinačkom, osobito kada je bila riječ o propaloj NDH. Bilo je prikladno zidati te nevjerojatne brojeve o kojima ni desetljećima kasnije nisu postojala relevantna istraživanja.

Narod.hr: Na temelju koje dokumentacije se istražuje broj žrtava Jasenovca?

Dr. sc. Mario Jareb: Prvo treba reći da je 1964. godine Savezni zavod za statistiku pokrenuo općenito istraživanje žrtava Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije. Priča je vezana za pokušaj dobivanja reparacije od Njemačke. Taj sveobuhvatni popis je na veliko zaprepaštenje vlasti srušio mit o 1,7 milijuna žrtava na području Jugoslavije. Za područje Jasenovca, uključujući i Staru Gradišku, dobiven je broj od 59 tisuća žrtava. To je izazvalo šok, s obzirom da se najčešće spominjalo 700 tisuća žrtava. Zbog svega su vlasti onemogućile objavljivanje rezultata popisa i on je ostao nepoznat javnosti sve do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća. Kada su rezultati popisa postali poznati omogućeno je i utemeljeno istraživanje. Pritom spominjem da je još tamo sedamdesetih godina dr. Franjo Tuđman došao do podataka toga popisa koji su se odnosili na područje tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, što mu je omogućilo da se za razliku od mnogih drugih, izdigne iz mitova i manipulacija te da dođe do brojeva žrtava Jasenovca i Stare Gradiške koji su bili nešto niži no najbliži upravo onima iz popisa iz 1964. To mu je priskrbilo progone, ali i lijepljenje etikete o revizionizmu i umanjivanju žrtava toga logora, a to nažalost i danas čine neki, i to ne samo u Srbiji.

Kada općenito govorimo o izvorima za istraživanja prvenstveno treba spomenuti postojeće popise žrtava. No treba reći da se često nekritički preuzimaju postojeći popisi za kotareve, općine, regije i manja mjesta. Ono što se na njima vidjelo već 1964. godine jest da su primjerice neke žrtve savezničkog bombardiranja i oružanih sukoba pribrojane Jasenovcu. Postojali su i duplirani podaci. Događalo se to i u kasnijim popisima. Ali, razumno je pretpostaviti da, s obzirom što se je u logorima događalo, postoje žrtve koje nisu popisane. Posebno se to odnosi na Rome čiji su prijeratni popisi nepotpuni. Oni su najčešće ubijani bez bilježenja. Koliko na popisu ima onih koji tamo ne spadaju i koliko je onih koji nedostaju treba utvrditi daljnjim istraživanjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.