Marica Stanković – komunisti je osudili na tešku robiju jer je javno podržala bl. Alojzija Stepinca

Marica Stanković
Foto: Bitno.net

Povodom 23. kolovoza koji se u Europi i u Hrvatskoj obilježava kao spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma – prisjećamo se Marice Stanković (1900. – 1957.), službenice Božje, kandidatkinje za sveticu, prosvjetne djelatnice, utemeljiteljice svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja, koju su komunističke vlasti u montiranom procesu 1947. osudile na pet godina teške robije, zato što je bila ugledna katolička djelatnica, te je javno stala u obranu nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na udaru komunističkih vlasti

Marica Stanković rođena je u Zagrebu u radničkoj obitelji. Maturirala je na Učiteljskoj školi 1920. Sudjelujući na sletu mladeži u Mariboru, izbliza je upoznala katolička obnoviteljska gibanja te susrela bl. Ivana Merza, s kojim će je uskoro povezati prijateljstvo i suradnja u apostolskom radu među mladima, prema Wikipediji.

Završila je Višu pedagošku akademiju, te je radila kao učiteljica, a također je aktivno sudjelovala u radu katoličkih organizacija mladih.

> Zbog svoje vjere pretrpjela najteže progone: Koliko znate o Marici Stanković?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> 8. listopada 1957. umrla Marica Stanković – katolička djelatnica bliska Stepincu, osuđena na robiju

Za svoje djelovanje među mladima unutar Katoličke akcije dobila je 1942. visoko crkveno odličje “Pro Ecclesia et Pontifice”, kao prva žena u Hrvatskoj.

Nakon završetka 2. svj. rata, kao ugledna katolička djelatnica, našla se na udaru komunističkih vlasti, osobito nakon što je na skupu prosvjetnih djelatnica, u Radničkoj komori u Zagrebu, 2. lipnja 1945. pred 2500 učitelja, profesora, glumaca, svećenika i redovnica javno ustala u obranu nadbiskupa Alojzija Stepinca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Montirani proces

Uhićena je 1. rujna 1947. godine. Protiv nje je održan montirani proces na Okružnom sudu u Zagrebu. Na procesu je općenito optuživana Katolička Crkva da je kooperirala s narodnim neprijateljem, a križarstvo je izjednačavano s ustaštvom. Marica Stanković je odbacila sve političke optužbe, te je, među ostalim, rekla:

“Kad ne mogu sve izreći što želim, završavam ovim parolama, kojima sam služila cijeli život: Živio Krist Kralj! Živio Sveti Otac Papa! Živjela kršćanska Europa!”

Osuđena je na pet godina zatvorske kazne u ženskom logoru u Požegi. Radila je i na teškim fizičkim poslovima kod isušivanja Lonjskog polja. O svojim logoraškim danima napisala je knjigu “Godine teške i bolne”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine teške i bolne

Tamo je opisala pretežak život žena koje su maltretirane, izmučene teškim radom, te su mnoge nepovratno izgubile zdravlje.

Osnutak „Suradnica Krista Kralja“

Nakon zatvora, živjela je u Zagrebu u prisilnoj povučenosti. Teško joj je bilo narušeno zdravlje, ali je uz podršku zatočenog bl. Alojzija Stepinca, uskladila svoj institut s novim crkvenim propisima i doživjela 1953. njegovo puno crkveno priznanje. Godine 1953. pravila njene ustanove „Suradnica Krista Kralja“ odobrena su bez promjene, sama ustanova kanonski je uređena, a Sveta Stolica priznala joj je biskupijsko značenje.

Umrla je 8. listopada 1957. u Zagrebu te je pokopana na zagrebačkom Mirogoju. Na njezinom pogrebu, kojega je vodio zagrebački nadbiskup Franjo Šeper, prisustvovalo je golemo mnoštvo vjernika.

„S Maricom nestaje među nama jedan veliki svijetli, nadasve neobično snažan i bogati lik kršćanske djevojke i žene kakve se u životu rijetko može sresti … Njezin je život uzidan, duboko utkan i nerazdruživo vezan uz ono najljepše i najplodnije što se u hrvatskom katolicizmu zbivalo u ovo zadnje pola stoljeća“ – kazao je govornik o. Ivan Kozelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogi Zagrepčani i katolici iz drugih gradova posjećuju njen grob.

Marica Stanković o Ivanu Merzu: Bio nam je kao stariji brat

Marica Stanković bila je jedna od najbližih suradnica dr. Ivana Merza. Poznanstvo i njihovi prvi susreti zbili su se nakon Merzova povratka sa studija iz Pariza.

„Tek dolaskom dra Ivana Merza iz Pariza taj naš i moj manje više tradicionalni, frazerski i retorički kršćanski život postajao je polagano pod utjecajem bogatstva njegove katoličke kulture, a još više pod intimnim osjećajem da je Merz duša u kojoj se Bog na naročiti način manifestira — dublji, intenzivniji, suživniji, prodorniji, radikalniji.“ – napisala je Marica.

Također svjedoči o tome kakav je utjecaj imao dr. Ivan Merz na nju i njezine kolegice:

„Merz se prema nama držao kao mnogo stariji brat, koji ima pravo da savjetuje pa i nadzire i ukori ako je trebalo. Nama je to bilo drago, jer smo imali apsolutno povjerenje u njega zbog njegove svetosti … U svakoj zamršenoj stvari njemu smo se obraćali, njega pitali i njegovo mišljenje je bilo mjerodavno“.

Čitajte djela Marice Stanković

Želite li se dublje upoznati s porukama Marice Stanković, uzmite u ruke neku od knjiga u kojima se donose njezine poticajne misli. Izdvajamo neke od njih:

Marica Stanković: Kršćanin je glas Božjega milosrđa: izbor misli i poticaja, Zagreb : Teovizija, 2016

Marica Stanković: Potpišimo Gospodinu praznu mjenicu: promišljanja, meditacije, pouke (1942. – 1947.),

Zagreb: Kršćanska sadašnjost: Postulatura službenice Božje Marice Stanković : Suradnice Krista Kralja, 2015.

Marica Stanković: Ljubav domišljata vidljiva: promišljanja, meditacije, pouke: (1952. – 1956.) Zagreb: Kršćanska sadašnjost : Postulatura službenice Božje Marice Stanković : Suradnice Krista Kralja, 2015.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.