Marijan Jović: Slobodno je tržište de facto već mrtvo zbog političkih odluka tko i kada smije raditi

Foto: Fah

Poznata izreka kako nikada ne treba pustiti da dobra kriza propadne, upravo se realizira na globalnoj razini. Diljem planeta većina je poduzeća pred bankrotom, naročito iz uslužnih sektora razvijenih država, a nezaposlenost raste ubrzanim stopama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ekonomska katastrofa, odnosno depresija koja tek počinje, potaknuta je zatvaranjem ekonomija zbog koronavirusa, iako sam virus sigurno nije uzrok ekonomskim problemima. Zdrava ekonomska struktura lako bi prevladala razdoblje neaktivnosti, što jasno pokazuje kako je globalni ekonomski sustav ionako bio na svome vrhuncu i dugoročno neodrživ. Pretjerana potrošnja i proizvodnja, maksimiziranje profita i potreba za konstantnim rastom kompanija jedino su mogli biti održavani ekstremnim rastom dugova. Dugovi kompanija i država nikada ne bi mogli biti otplaćeni redovnim putem te su jedino mogli biti oprošteni ili denominirani. S druge strane, tehnološki razvoj i produktivnost snažni su i konstantni te je sve lakše zadovoljiti potrebe stanovništva za svim proizvodima. Međutim, ono najvažnije – hrana i voda –sve lošije su kvalitete i teže dostupni iz godine u godinu, piše Marijan Jović za Hrvatski tjednik.

Restrukturiranje svijeta

U naizgled bezizlaznoj ekonomskoj krizi na svjetlo dana izašao je plan najmoćnijih sudionika globalnih odlučivanja sa zaključcima s konferencije Svjetskoga ekonomskog foruma na kojoj su sudjelovali predstavnici UN-a, MMF-a, SAD-a, Velike Britanije i multinacionalnih korporacija. Plan je provesti „veliki reset” čitave svjetske ekonomije, a pandemija koronavirusa opravdanje je za buduće korake koje namjeravaju provesti. Doduše, sami sudionici to ne nazivaju opravdanjem, već zlatnom prilikom koja se mora iskoristiti u svrhu redefiniranja svih aspekata društva i ekonomije s ciljem očuvanja ekologije i postizanja ekonomske uravnoteženosti.     

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njihova je želja smanjenje potrošnje fosilnih goriva, smanjenje zračnoga prijevoza, diverzifikacija proizvodnje, ujednačavanje plaća, besplatno zdravstvo i školstvo, sigurniji ali skromniji život, itd. Osnivač i predsjednik foruma, Klaus Schwab poručuje svim državama i industrijama, čiji predstavnici potvrdno kimaju glavama, kako moraju sudjelovati u velikoj transformaciji kapitalizma nazvanoj “veliki reset”. Promjena bi značila kraj utrke za profitom i izgradnju pravednijega i ekonomski održivoga svijeta u skladu s četvrtom industrijskom revolucijom, prelaskom na umjetnu inteligenciju i sve manjom potrebom za ljudskim radom. Uveli bi se visoki porezi na bogatstvo kojima bi se financiralo funkcioniranje takvoga restrukturiranog svijeta.

Zavjera elita?

Protivnici ideje „velikoga reseta”, koji u osnovi zaziva možda i jedini logičan smjer razvoja svijeta, smatraju kako se ne radi o nekakvoj izgradnji novoga boljeg svijeta, već o zavjeri globalnih elita koje zakulisnim igrama žele kapitalizam zamijeniti socijalizmom u kojemu bi imali potpunu svjetsku kontrolu. Bespredmetno je, ipak, pričati o zavjeri, s obzirom na to da su te globalne elite, koje u stvarnosti i upravljaju procesima, bjelodano objavile svoje želje i planove koje će posve sigurno i provesti u djelo, a u prilog im ide i pandemija i ekonomska kriza te strah za egzistenciju, kada ljudi lakše prihvaćaju slamku spasa. Stoga trenutačna zdravstvena kriza za njih uistinu predstavlja zlatnu priliku. Ne treba niti sumnjati da se radi o socijalizmu za dvadeset i prvo stoljeće jer će se ponašanje kompanija i pojedinaca usmjeravati u pravcu želja onih koji posjeduju instrumente moći. Najavljen je kraj dogme o tomu kako je profit dobar te će budućnost imati one kompanije koje budu, primjerice, zadovoljavale propisanu rasnu i spolnu strukturu, i budu se koristile ekološkim tehnologijama i slično.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi se postigao cilj i proveo reset, nužno je iz temelja promijeniti zakone tržišta te fiskalno i monetarno okruženje, što se u najvećoj ekonomiji svijeta, onoj američkoj, kao za primjer drugima već naveliko ostvaruje. Slobodno je tržište de facto već mrtvo zbog političkih odluka kojima se određuje tko i kada smije raditi te arbitrarnim određivanjem koje kompanije trebaju primati masivne financijske injekcije da se održe na životu, a koje trebaju propasti. U budućnosti će se vjerojatno oporezovanje vršiti temeljem kriterija kojim će e propisivati u kojoj mjeri određena kompanija zadovoljava kriterije nove paradigme, tako da će utrka za profitom uistinu nestati. Više će se moći zaraditi poštivanjem naredaba. Jednako važi i za stanovništvo. Opći će se standard u sporijoj ekonomiji nužno smanjiti što će, kao i u socijalizmu staroga tipa, zamijeniti osjećaj sigurnosti, besplatno zdravstvo i školstvo, te sve izvjesnije zajamčenim minimalnim osobnim dohotkom što bi ga trebala primati svaka osoba bez obzira na to je li zaposlena ili ne.

Budućnost koja je počela

Zbog tehnološkoga napretka, potreba za klasičnim radom nestaje te će biti rezervirana samo za sposobniju i školovaniju manjinu. Trend reindustrijalizacije SAD-a sigurno ne će biti popraćen radom ljudi već robota, a samo se u prijevozničkoj industriji predviđa gubitak tri milijuna poslova zbog uvođenja autonomnih vozila, koja se inače u poljoprivredi već masovno koriste. Jedini će uvjet za ostvarenje vitalnih potreba biti apsolutna pokornost svim propisima koje nam viša vlast propiše.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Instrumenti za ostvarenje plana velikoga reseta već se dovršavaju. Američka središnja banka tek je treći put u svojoj povijesti promijenila politiku te joj osnovni model rada više nije praćenje zaposlenosti kako bi se odredile kamatne stope i regulirala inflacija. Po novomu, vodit će politiku održavanja prosječne stope inflacije od dva posto kroz duže razdoblje, što znači da će posljednjih petnaestak godina niske inflacije biti praćeno održavanjem visokih stopa inflacije u sljedećem desetljeću. Na taj će se način, odnosno tiskanjem i obezvrjeđivanjem novca, riješiti i problemi neotplativih dugova. Profitirat će, barem za sada, vlasnici stvarne imovine, iako će se dugoročno uvesti razni porezi na imovinu i bogatstvo, sve u cilju ujednačavanja. Važan je dio ove politike i stvaranje digitalnoga novca, što upravo prolazi kroz američki Senat i Kongres, a koji bi mogao biti u primjeni već od 1.  siječnja 2021. godine. Novac će potpuno promijeniti značaj i postati tek sredstvo razmjene. Vjerojatno nas čeka svijet veće kontrole, ali i veće sigurnosti, novi sustav potpuno drukčiji od ovoga na koji smo navikli. Hoće li se raditi o Orwellovoj farmi ili Star Trek društvu oslobođenoga materijalizma, ostaje vidjeti, međutim niti jedno od njih ne bi bilo moguće ostvariti bez prethodno nastale, uzrokovane ili spontane, velike i bezizlazne ekonomske i zdravstvene krize u kojoj se nalazimo.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.