Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je vodio skup Ujedinjenih naroda koji promiče vjersku slobodu, gdje je održao govor u prostoriji punoj ljudi koji su preživjeli zatvore i progone zbog svjedočenja svoje vjere.
Govor je za Narod.hr komentirala Marijana Petir, poznata po tome da je kao zastupnica u Europskom parlamentu učestalo govorila o vjerskim progonima.
“Sloboda vjeroispovijesti ključni je prioritet američke vanjske politike od kada je Trump postao predsjednik. To je potvrdio i jučer kada je govoreći o slobodi vjeroispovijesti postao prvi američki predsjednik koji je adresirao tu temu u UN-u. Njegov govor je važan zbog toga jer sloboda vjeroispovijesti nije tema u fokusu UN-a, organizacije koja bi se itekako trebala zanimati i zauzimati za ljudska prava i omogučiti da se članak 18. iz Opće deklaracije o ljudskim pravima provodi. Dapače, UN nije reagirao niti ispunio svoju zadaću kada je riječ o genocidu koji se događao nad kršćanima u Siriji i Iraku a nisu poduzete niti potrebne pravne aktivnosti kako bi zločince priveli pravdi premda ih je na to pozvao još 2016.godine Europski parlament u svojoj rezoluciji. Dok 2/3 svjetske populacije živi u uvjetima u kojima je sloboda vjeroispovijesti ozbiljno dovedena u pitanje, smatram Trumpov govor izuzetno važnim jer bi on trebao potaknuti lidere svijeta kojima se obratio da ovo pitanje uzmu ozbiljno i postave ga u sam vrh svog političkog djelovanja”, istaknula je Marijana Petir za Narod.hr.
“Sloboda vjeroispovijesti temeljno je ljudsko pravo, a kršćane se želi istrijebiti iz kolijevke kršćanstva, u mnogim zemljama ih se tretira kao građane drugog reda, onemogućuju im se temeljna ljudska, građanska i politička prava, žive u strahu za vlastiti život. Zakoni o blasfemiji u azijskim zemljama su opasni, vidjeli smo to vrlo jasno na slučaju Asije Bibi. Prema izvješćima Open Doors i Aid to Church in Need kršćani su najprogonjenija religija na svijetu. Zapad i države koje se diče svojim demokratskim standardima imaju odgovornost zaštititi progonjene kršćane al i druge vjerske manjine koje su u opasnosti. Nažalost, moram utvrditi da je EU tu zakazala u mnogočemu. EU ima instrumente kako djelovati i primjerice ukloniti trgovinske povlastice i uvjetovati iz poštivanjem ljudskih prava i religijskih sloboda. To sam od Komisije tražila nebrojeno puta, no Komisija ne reagira na pravi način i ponaša se kao da je novac važniji od ljudskih života. Stoga smatram da se države članice moraju konkretnije uključiti i svojim primjerom pritisnuti Komisiju da i ona bude aktivnija. Mađarska radi odličan posao te je osnovala i Državno tajništvo za zaštitu progonjenih kršćana kojima direktno pomaže, a kršćanskim studentima koji žive u državama najvećeg progona daje stipendije i školovanje u Mađarskoj. Voljela bih kada bi se i Hrvatska povela tim primjerom i u tom sam smislu i podnijela inicijativu premijeru Plenkoviću još prošle godine te se nadam da će se i Hrvatska uskoro uključiti”, jasno je poručila.
>(VIDEO) Donald Trump u UN-u o vjerskim slobodama: Ljudska prava dolaze od Boga, a ne od vlade
> Marijana Petir: Kršćani su najprogonjenija religija na svijetu
> Marijana Petir: ‘U pedeset zemalja svijeta, 250 milijuna kršćana izloženo je nekom obliku nasilja’
“Sjedinjene Američke Države osnovane su na načelu da naša prava ne proizlaze iz vlade, nego dolaze od Boga. Ta je besmrtna istina proglašena našom Deklaracijom o neovisnosti i sadržana u prvom amandmanu na Nacrt zakona o našim ustavima”, kazao je između ostaloga u svom govoru Donald Trump.
Trump je napomenuo da 80 posto svjetske populacije živi u zemljama u kojima je vjerska sloboda u opasnosti ili je zabranjena, te je pozvao svijet na prekid vjerskih progona i oslobađanje zatvorenika koji su zarobljeni samo zbog svoje vjere.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.