Hrvatski narod oduvijek je privržen Katoličkoj Crkvi i pobožnici Djevici Mariji, a posebno je veliki utjecaj ostavio zavjet Djevici tijekom Domovinskog rata.
Bratovština je zato 2015. pokrenula zavjetno hodočašće „Marijanski zavjet za Domovinu“ koje prolazi svim većim marijanskim svetištima, od istoka do juga Hrvatske. Zavjetno hodočašće 2019. godine slavi 5. obljetnicu te je započelo 8. lipnja 2019. u Osijeku i traje do 21. kolovoza kada hodočasnici svoj put završavaju u Dubrovniku.
Medijski pokrovitelj zavjetnog hodočašća je portal Narod.hr.
Evo kako su hodočasnici opisali svoj put proteklih dana!
15.7. Od Sv. Juraja do Krasnog
Ujutro 15. srpnja 2019. hodočasnički dan započeo je sv. misomu crkvi sv. Juraja u mjestu sv. Juraj koju je predvodio župnik Župe sv. Jelene Križarice iz Zaboka vlč. Marijan Culjak.
10 hodočasnika krenulo je na uspon od obale mora prema planinama, a na put prema mjestu Krasno u Lici, osim župnika Silvija Milina, kojem zahvaljujemo na gostoprimtvu, ispratila ih je i bura. Na putu su prošli kroz Razbojište, a zatim stigli u mjesto Oltari na visini od 940 m, koje predstavlja otprilike pola puta cjelokupne rute Marijanskog zavjeta za Domovinu. Nakon još prijeđenih 10 km stigli su na odredište – u mjesto Krasno, čije ime opisuje ljepotu tog ličkog mjesta. Pomolili su se u svetištu Gospe od Krasna, gdje ih je dočekao župnik. Zahvaljujemo hotelu Degenija, koji su osigurali smještaj i hranu, i doručak sutra ujutro, kada hodočasnici nastavljaju put prema Gornjem Kosinju.
16.7.Od Gospe od Krasna do Gornjeg Kosinja
Novi hodočasnički dan na blagdan Gospe od Brda Karmel započeli smo svečanom svetom misom u 6:30 koju je predvodio pop Ante Luketić iz Oštarija. Našao se tu i vlč. Pavao Mesarić, župnik u Vraštincu, pa smo imali dva svećenika, Gospa nam je umnožila. U propovjedi smo slušali o nastanku imena Lika koje potječe od grčke riječi “Lykos” što znaći “vuk”. Nakon svete mise krenuli smo ovim ličkim krajem prema Gornjem Kosinju. Uz molitvu i pjesme kao znak zahvale za svu ljepotu kraja u kojoj možemo uživati. Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dug most preko rijeke Like, a spaja Gornji i Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. stoljeću projektant Milivoj Frković, i izgrađen je po uzoru na starohrvatsku mostogradnju, tehnikom “uklinjenjem kamena”. Most je i jedinstven po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala pri udaru na most. Gradnja mosta započela je 1929. a u prosincu 1936. pušten je u promet. Dužina mosta s upornjacima iznosi 70 metara, a širina između kamenih parapeta 5.5 metara.
Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj osnovali su knezovi Frankapani u selu Kosinj prvu hrvatsku tiskaru. U njoj je tiskana 1483. godine također za crkvene potrebe i prva tiskana knjiga na hrvatskom jeziku, (točnije rečeno crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije), Misal po zakonu rimskoga dvora.
16. 06. Priključna ruta Pakrac – Udbina: Iz Cetingrada prema Slunju
Okrijepljeni jutarnjom misom u Cetingradu, koju su predslavili msng. Ožura i župnik Stanko Smiljanić, u povećanom broju krenuli smo prema Slunju. Hodajući laganijim tempom zbog kraće kilometraže, na putu smo sreli grupu hodočasnika biciklista koji su biciklirali zadnje kilometre svog dugog puta do Vatikana i natrag. Nešto prije ulaska u Slunj, dočekala nas je baka Bare, koja je pozvala i susjede da nas pozdrave te smo se i osvježili i okrijepili za daljnji put. Došavši u Slunj, župnik nas je pozdravio, te smo odmah pohrlili rashladiti se na Rastoke. Uz večeru u župi i drage domaćine krećemo na počinak.
