Tko je HDZ-ova Sanja Putica, nova državna tajnica u Ministarstvu Blaženke Divjak?

Foto: fah

Plenkovićevom novom rekonstrukcijom Vladu je napustilo sveukupno pet ministara, a u sjedni zamjene ministara, prošlo je imenovanje novih državnih tajnika, između ostaloga i onog u Ministarstvu znanosti i obrazovanja HNS-ove ministrice Blaženke Divjak. Na mjesto državne tajnice u u Ministarstvu znanosti i obrazovanja doći će HDZ-ova saborska zastupnica Sanja Putica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Donosimo neke podatke o Sanji Putici.

Otac – direktor Zračne luke Dubrovnik postavljen bez natječaja?

HDZ-ova Sanja Putica nećakinja je Dubravke Šuice, tj. kćerka je njezinog brata Frana Luetića, direktora Zračne luke Dubrovnik. Upravo Frana Luetića prošlog je tjedna Vlada na zatvorenom dijelu sjednice ponovno predložila za direktora Zračne luke Dubrovnik. Prethodno ga je Vlada postavila za direktora u siječnju 2018., a zatim ga ponovno predložila u srpnju 2018. te u siječnju 2019.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Plenkovićeva lista lojalista za EU parlament: Ljudi koji će i dalje služiti njemu, a ne Hrvatskoj

>Kako je Plenkovićev šogor, bez natječaja, postao direktor u Zračnoj luci Dubrovnik?

>Što se zna o Frani Luetiću, bratu HDZ-ove Šuice, kojega je Vlada predložila za direktora Zračne luke Dubrovnik?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Evo kako Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, kojoj je ministar Pavić obećao veću potporu nego prethodnih 15 godina, dodjeljuje novac

>HNS-ova ministrica Divjak: Kako zlorabi ministarstvo za aktivizam i na to troši novac poreznih obveznika?

U srpnju 2018. navedeno je da se Luetić predlaže za direktora Zračne luke Dubrovnik do provedbe postupka izbora imenovanja uprave temeljem natječaja, a najdulje na rok od 6 mjeseci. U siječnju 2019. mu je zatim rok ponovno produžen za 6 mjeseci ili do provedbe javnog natječaja, pisao je Dubrovački dnevnik. Prije tjedan dana ponovno je predložen za direktora zračne luke do imenovanja direktora putem javnog natječaja. Ostaje pitanje znači li to da u cijelom tom periodu nije uopće raspisan javni natječaj za tu funkciju?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Članica Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara

Sanja Putica rođena je 22. siječnja 1979. u Dubrovniku. Završila studij hrvatskoga jezika i književnosti i opće lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (VSS – prof. hrvatskoga jezika i književnosti i opće lingvistike). Kao i njezina tetka, koja je tu dužnost obnašala od 1996. do 2001., i ona je bila ravnateljica dubrovačke Gimnazije.

Saborska zastupnica postala je nakon proteklih parlamentarnih izbora. Članica je Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara, a za tu funkciju imenovala ju je ministrica kulture. Vijeće Dubrovačkih ljetnih igara sastoji se ministice kulture, gradonačelnika Dubrovnika, župana dubrovačko-neretvanskog te četiri člana koje imenuje ministrica „iz redova istaknutih umjetnika i uglednih kulturnih djelatnika“.

Sanja Putica također je potpredsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, a na tu je funkciju izabrana u siječnju ove godine, nakon što je godinu dana prije izabrana u Središnji odbor Kluba EPP-a u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kampanja za ratifikaciju Istanbulsku konvenciju: ‘Ipak smo u 21. stoljeću’

Putica je bila aktivna tijekom kampanje za ratifikaciju Istanbulske konvencije, te je i glasovala za njezinu ratifikaciju u Saboru.

„Možda je Klub HDZ-a malo podijeljen, ali nakon rasprave na svim tijelima stranke možda ništa loše neće izaći iz novih demokratskih procesa unutar HDZ-a. Ipak smo u 21. stoljeću. Klub je malo drugačije glasao, no očito je kako Sabor nije”, izjavila je Putica nakon glasovanja za Dubrovački dnevnik.

Dubrovački dnevnik također dodaje kako je Putica u više navrata naglasila da je cilj Konvencije zaštiti žene od svih oblika nasilja te je ustvrdila „kako politizacija njene ratifikacije u javnosti izaziva raspravu o ciljevima udruga koje izazivaju moralnu paniku u javnom prostoru“.

Bila članicom upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva

Do 24. kolovoza 2019. bila je članica upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, baš kao i ministrica Marija Pejčinović Burić. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva prepoznaje nešto što zove Centrima znanja za društveni razvoj koji se dijele na 7 kategorija. S jedne strane tu se nalaze udruge za unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom, za smanjenje siromaštva i održivost nezavisne kulture, a s druge strane tu su poznate ideološki opredijeljene udruge, poput GONG-a, Kuće ljudskih prava, koju su osnovali B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Documenta, GOLJP i drugi i slično.

Eksperimentiranje s rodnom ideologijom i podrška ministrici Divjak

Putica, koja će odsada obnašati dužnost državne tajnice u Ministarstvu Blaženke Divjak, već je u jednom navratu podržala ministricu Divjak, prilikom neobičnog eksperimenta s tekstom Zakona o udžbenicima.

Naime, u kolovozu prošle godine ministrica Divjak pripremila je nacrt Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu pisan isključivo u ženskom rodu. Umjesto učitelji, nastavnici, nakladnici, ravnatelji, predlagatelj, ministar, u zakonu su – učiteljice, nastavnice, nakladnice, ravnateljice, predlagateljica, ministrica, pisao je Jutarnji list. Ovaj je eksperiment Sanja Putica podržala riječima:

„Kao lingvistkinja, s jezične strane ne vidim zašto muški i ženski rod u zakonima ne bi bili izjednačeni. Ministrici svaka čast na pokušaju da se nešto promijeni. Sustav obrazovanja jedan je od rijetkih u javnom sektoru u kojem prednjače žene. Znamo da su i manje plaćene od zaposlenika u ostalim sustavima. Ako je ministrica Divjak na taj način željela skrenuti pozornost na činjenicu da je vrijeme da se neke stvari mijenjaju, mislim da je to u redu.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.