Šef SDP-a i bivši premijer Zoran Milanović Upitan za najave po kojima bi saborsko Predsjedništvo danas trebalo odlučivati o vraćanju pokroviteljstva nad Bleiburgom koje je u vrijeme njegove vlade ukinuto izjavio je kako je “pravo parlamentarne većine da pokriva i bude pokrovitelj čega god želi”.
“Prije je Sabor bio pokrovitelj, za vrijeme vlasti parlamentarne većine koalicije čiji je sastavni dio bila i moja Vlada, mi smo to ukinuli jer Bleiburg je, i to uvijek naglašavam Bleiburg, ne žrtve koje su nastradale nakon Bleiburga, sam Bleiburg je komemoracija odnosno žalovanje za propašću NDH i prema tome mi za to nećemo glasati”, rekao je Milanović.
Tezno je međutim, kaže Milanović. nešto drugo. “Na Teznom sam bio nekoliko puta odati počast žrtvama, ljudima koji su ubijeni bez suđenja. Nebitno, nisu trebali biti ubijeni ni sa suđenjem, ali su ubijeni i bačeni u rovove. Ali to je Tezno, onaj tko žali za ljudima ide u Tezno i na neka druga mjesta, a onaj kome je žao Maksa Luburića i Ante Pavelića ide u Bleiburg. To je tako jasno, dakle to je skupina kriminalaca koja je na kamionima došla 1941. i povijesno izblamirala hrvatski narod. To nisu moji ljudi”, rekao je.
Na pitanje o jučerašnjoj odluci predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o pomilovanjima Milanović je kazao da je to njezina stvar. “To je stvar predsjednice i ja se u to neću pačati. O svakome govore njegova djela, njegove preferencije. Očito predsjednica smatra da su neki ljudi dobri dečki i da im treba skratiti kaznu, ne slažemo se u mišljenju, ja sam rekao prije mjesec dana kakva je ovo vlast, dao sam tri kvalifikacije i sad nakon mjesec dana možemo napraviti jedan spotić, pa za svaku od tih kvalifikacija napraviti neki dokaz”, rekao je.
Kazao je i kako je u vrijeme dok je bio premijer uvijek on bio bio odgovoran za odluke koje je donosio, a ne njegovi savjetnici. Dodao je da zato ima toliko bučnih neprijatelja, kojih nema puno, ali su bučni.
Kazao je kako on nije dopuštao da posebni interesi, podzemlje, incestne poslovne veze imaju utjecaja na njegovu politiku “jer smo bili nepotkupljivi”.
“Svaka vlast je ogledalo nekog svjetonazora, preferencija, zna se tko se s kime druži, tko plaća rođendanske fešte i onda za to optužuje SOA-u. Nije SOA kriva. Svatko od nas je dovoljno star i iskusan da zna s kime se pristojno družiti, s kime se ne smiješ družiti, vjerojatno su se ti ljudi vodili i kod pomilovanja. S tim da ja kao predsjednik Vlade s pomilovanjima koja je davao tada Ivo Josipović nisam imao baš nikakve veze i nikada nisam znao ni tko je na dnevnom redu, ni kakva će odluka biti donesena i tko će biti pomilovan. Inače smatram da je to jedna od monarhističkih ov lasti koje predsjedniku treba oduzeti”, rekao je Milanović.
O procjenama Europske komisije: Brojke su bolje od planiranih
Komentirajući podignute procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,4 na 2,1 posto, ustvrdio je kako su “sve brojke dobre i bolje od planiranih” te kako da je sve to posljedica zamaha u 2015. godini.
“I rekordno visoka pozitivna platna bilanca zemlje od četiri posto, što je brojka o kojoj se rijetko priča a strašno je važna. Ona je djelomično uvjetovana i padom cijena nafte, ali prije svega, a to također piše u izvješću, pojačanom industrijskom proizvodnjom i izvozom, izvoznim aktivnostima i izvozom u sektoru usluga u turizmu. Ja znam da bi netko to htio povezati s novom hrvatskom Vladom, no ona je mogla utjecati jedino negativno. Ali prognoza za 2016. i 2017. je dobra, posljedica zamaha u 2015. i sve je to jako detaljno razloženo u priopćenju”, kazao je Milanović novinarima u Saboru.
Komentirao je i izjave koje dolaze iz redova vladajućih kako je prognoza EK rezultat dolaska nove vlade poručivši: “Vladi kojoj treba dva dana da se riješi jednog prijestupnika, ta Vlada sigurno ne ulijeva povjerenje. U izvješću Komisije piše da su ovi rezultati pozitivna posljedica snažanog zamaha u 2015. godini, ukoliko su ti ljudi bili članovi moje Vlade, onda su i oni zaslužni, ali koliko znam, nisu bili članovi moje Vlade”.
Europska komisija povećala je u četvrtak procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.
Proračun za 2016. godinu još nije donesen, navode iz EK, a po nepromijenjenim pretpostavkama, deficit opće države procijenjen je u 2016. na 3,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 4,2 posto. U 2017. očekuje se, pak, deficit od 3,2 posto BDP-a. Te su procjene deficita manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će u 2015. deficit iznositi 5,6 posto, u ovoj godini 4,7, a u 2017. godini 4,1 posto BDP-a.
EK procjenjuje i da je zaduženost porasla u 2015. tek umjereno, sa 85,1 posto BDP-a u 2014. na 86 posto u 2015., što je rezultat snažnijeg rasta BDP-a. EK procjenjuje da će udjel javnog duga u BDP-u nastaviti rasti u iduće dvije godine. Tako bi ove godine mogao dosegnuti 87, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. Te su procjene rasta javnog duga manje u odnosu na jesenske prognoze, kada je Komisija očekivala da će na kraju 2017. godine javni dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a.
Po procjenama Komisije, bilanca plaćanja u 2015. bila je u plusu rekordnih 4,2 posto BDP-a, poduprta snažnim robnim izvozom i dobrom turističkom sezonom. U iduće dvije godine u EK procjenjuju da bi se taj višak mogao stabilizirati na prihvatljivih 3 posto BDP-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
