Predsjednik vlade Zoran Milanović razgovarao je u ponedjeljak u Zagrebu s potpredsjednikom Europske komisije Jyrkijem Katainenom, zaduženim za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost, o novom investicijskom planu Europske komisije koji bi u tri godine trebao privući više od 300 milijarda eura privatnih ulaganja, priopćeno je iz njegova ureda.
Milanović i Katainen razgovarali su o uspostavi novog Europskog fonda za strateška ulaganja unutar Europske investicijske banke i mogućnostima koje taj fond otvara za Hrvatskoj. U razgovoru je naglašena važnost izrade kvalitetne liste projekata na razini EU-a koja bi bila transparentna i omogućila mobilizaciju privatnih investicija.
Također, kao pitanje od ključne važnosti, naglašen je dovršetak stvaranja jedinstvenog tržišta EU-a, odnosno razvoj onih njegovih dijelova koji još nisu u potpunosti harmonizirani, poput energetskog tržišta, tržišta kapitala te digitalne ekonomije.
Investicijski plan Europske komisije, koji bi trebao biti operativan do ljeta, ne nudi svježi novac, nego uz pomoć postojećih sredstava u proračunu EU-a i doprinosom Europske investicijske banke (EIB) želi privući privatna ulaganja.
Plan predviđa uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke. Taj fond će raspolagati s 21 milijardom eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava prenamjenom unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati EIB.
Početni kapital od 16 milijarda eura trebao bi privući 240 milijarda za strateške investicije, poput ulaganja u širokopojasnu mrežu, energetsku i prometnu infrastrukturu, u obrazovanje, istraživanje i inovacije te u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Pet milijarda sredstava od EIB-a trebalo bi privući 75 milijarda za mala i srednja poduzeća.
Države članice su u prosincu poslale Komisiji indikativni popis projekata, popis želja, ukupne vrijednosti od oko 1300 milijardi eura. Među tih 2000 projekata, nalazi se i 25 strateških hrvatskih projekata vrijednih 9 milijardi eura. Projekte će birati neovisno tijelo, bez miješanja politike i bez nacionalnih ili sektorskih kvota.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je nakon sastanka s Katainenom da je inicijalni hrvatski popis 77 projekata u sklopu te inicijative sužen na 25 strateških, a u iduće tri godine od toga bi se moglo realizirati oko 2,2 milijarda eura ulaganja.
Katainen je plan predstavio i u Hrvatskom saboru.
