Milanović ugostio Đukanovića: ‘Dajemo podršku modernoj i građanskoj Crnoj Gori’

Zagreb, 16.9.2021 - Crnogorski predsjednik Milo Đukanović u posjetu je Hrvatskoj. Na slici susret predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića. Foto Hina/ Dario GRZELJ/ dag

“To što nema rata, to što, hvala Bogu, nema krvi, nije razlog da ljude držimo taocima. A Crna gora je trenutno talac nezainteresiranosti, zgrčenosti, spazmičnosti europske politike”, rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović na konferenciji za medije nakon susreta sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem.

Službeni posjet Predsjednik Crne Gore počeo je u Uredu predsjednika Republike Hrvatske gdje je nakon ceremonije službenog dočeka, održan tête-à-tête susret dvojice predsjednika te sastanak službenih izaslanstava dviju država. Milo Đukanović i Zoran Milanović daju izjave.

Milanović: Podrška modernoj, građanskoj, otvorenoj Crnoj Gori

– Poziv predsjedniku Crne Gore uslijedio je nakon onih čudnih i nezgodnih događaja na Cetinju zadnjih dana, potvrdio je predsjednik Zoran Milanović. Kazao je kako je njegova želja, a vjeruje i cijele hrvatske Vlade da da podršku modernoj, građanskoj i otvorenoj Crnoj gori. Prisjetio se događaja u Crnoj gori iz 1997. kada je divljanje prosvjednika tadašnje Socijalističke narodne partije pod utjecajem Beograda, nad Albanskom manjinom u Maršu na Tuzi – zaustavila crnogorska policija. Crna Gora je obnovila dvoju državnost i neki u to vide kao katastrofu, tu je ishodište problema, kazao je Milanović.

Pitanje za milijun dolara

Milanović je dodao kako je Crna Gora daleko odmakla u pregovorima s EU-om i uz zalaganje Hrvatske otvorila zadnje poglavlje. Postavio je pitanja: “Što dalje? Čekati one koji su tek počeli (Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija)? Tretirati cijeli zapadni Balkan kao jedno ili ići selektivno? “To je pitanje za milijun dolara”, poručio je. Dodao je kako je u susretima s čelnicima EU-a vidio da ljudi razliku ne znaju i ne vide razliku.

– Crna Gora koja je uz Sj. Makedoniiju i Albaniju članica NATO-a – zaslužuje preferencijalni tretman. U protivnom, sama ideja ovakvih pregovora, u neznanju – nema smisla. Moj je zadatak da našim sugovornicima na zapadu skrenem pozornost na stvari o kojima znaju malo. U tom duhu je ovdje danas predsjednik Đukanović, zaključio je Milanović.

Đukanović: Pogađa nas deficit pažnje s najvažnijih europskih adresa

Milo Đukanović izrazio je zadovoljstvo boravkom Zagrebu i zahvalnost vezano uz poziv za posjet. Kazao je kako u Crnoj Gori Hrvatsku doživljavaju kao prijatelja i dragocjenog partnera koji ih podržava na euroatlanskom putu. Potvrdio je da je glavna tema razgovora s Milanovićem bila euroatlantska perspektiva Crne Gore i zapadnog Balkana. Naglasio je da je za Crnu Goru europska budućnost zapadnog Balkana – “jednako stabilnost cijele regije”.

– Pogađa nas deficit pažnje s nekih najvažnijih europskih političkih adresa. Na zapadnom Balkanu i drugdje ne može biti vakuma, kazao je crnogorski predsjednik te upozorio da se na takvom području “nastanjuju geopolitički interesi platformi koje su vrijednosno suprostavljeni europskoj platformi”. Pri tome je posebno spomenuo Rusiju.

“Svakodnevne poruke Moskve da EU nije dobar izbor”

– Suštinska poruka koju svakodnevno dobivamo direktno iz Moskve, ili putem satelita Moskve u našoj regiji jest da naš izbor za članstvom u NATO-u i EU-u nije dobar geopolitčki izbor. Vjerujemo da nema alternative europskoj integraciji zapadnog Balkana i vrlo smo zahvalni susjedima na pomoći u ‘buđenju pomalo usnule pažnje na relevantnim adresama da se pomogne zapadnom Balkanu da ne sklizne s tog puta kojemu nema alternative, naglasio je Đukanović. Najavio je skoro održavanje gospodarskog foruma dviju zemalja te nastavak suradnje u resorima obrane i zdravstva.

“Obnova neostvarenih ciljeva u ratovima s početka devedesetih”

– Nosioci retrogradnih političkih koncepata, zbog manjka interesa EU-a – shvatili su da je vrijeme da obnove svoje neostvarene ciljeve u ratovima s početka devedesetih. Zapadnom Balkanu plasira se iluzija, jer je tobože ovdje nemoguća multietnička demokracija – da je vrijeme za prekompoziciju i stvaranje uvećanih nacionalno i vjerski homogenih država, upozorio je Đukanović. A Crna Gora je ponosna na svoju tekovinu građanske, sekularne i multikulturnog društva, zaključio je.

Podsjetimo, Milo Đukanović je u Hrvatsku došao nakon nedavnih prosvjeda tijekom ustoličenja novog mitropolita SPC-a Joanikija na Cetinju pa su se teme razgovora nametnule same po sebi. Naime, to je pokazalo koliko je Crna Gora politički podijeljena. Postoje proeuropske snage i one koje žele zadržati ‘status quo’ , javio je za Dnevnik u podne novinar HTV-a. Naglasio je kako Hrvatska podupire europski put Crne Gore, a takvu snažnu poruku šalje i danas. Također, dobre političke odnose dviju država prate i oni gospodarski, a kao tema se nametnula i pandemija.

Tijekom službenog boravka u Zagrebu, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović susreo se danas i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem te predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem.

Predsjednik Crne Gore položit će vijenac ispred spomenika „Glas hrvatske žrtve-Zid boli” na Gradskom groblju Mirogoj. Predviđen je i susret s predstavnicima Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

Drugog dana posjeta Republici Hrvatskoj, u petak 17. rujna, predsjednik Đukanović boravit će na Brijunima gdje će mu domaćin biti predsjednik Milanović.

Događaji na Cetinju, simbolički važnom Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, kulminacija je dugotrajnih sporova u Crnoj Gori, članici NATO saveza od 2017. godine, po pitanju identiteta i religije. Prethodna crnogorska vlada, predvođena Đukanovićevim DPS-om, prije dvije godine donijela je zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim je crkvena imovina za koju ne postoji dokaz o vlasništvu prije 1918. godine, kad je Crna Gora postala dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prepisana državi. Crnogorska pravoslavna crkva podržala je taj zakon, a SPC mu se žestoko usprotivila i povela masovne prosvjede na crnogorskim ulicama. Nekoliko mjeseci kasnije na parlamentarnim izborima mijenja se vlast, na čelo vlade dolazi prosrpska koalicija predvođena Zdravkom Krivokapićem, a brojne čelne funkcije u zemlji preuzeli su kadrovi bliski SPC-u.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt