Neposredno nakon formiranja saborskog istražnog povjerenstva za slučaj Agrokor, Orsat Miljenić, predsjednik tog povjerenstva, najavio je da će Ivica Todorić biti prvi pozvani svjedok, no još uvijek nije uspostavio kontakt s njim, navodi Tportal.
Todorić je trenutno nedostupan hrvatskom pravosuđu i, iako je izrazio spremnost da se stavi na raspolaganje istražnom povjerenstvu, nije jasno misli li doći osobno ili bi nekim drugim putem dao iskaz. Todorića je policija tražila na prijavljenoj adresi, u dvorcu Kulmerovi dvori, ali govori se da je u Londonu.
‘Bez obzira na to, ja sam ga javno pozvao da dođe’, poručio je Miljenić.
Miljenić kaže da bi teoretski pristao da Todorić svjedoči putem videopoziva, ali nije siguran da bi to bila dobra opcija nakon što je izdan nalog za uhićenjem.
‘Bila bi to kriva poruka jer bi ispalo da on kalkulira s kim želi razgovarati, a s kim ne’, kazao je Miljenić za Tportal.
Tko su članovi Državnog sudbenog vijeća koje imenuje sve suce i predsjednike sudova u RH?
Podsjetimo, odnedavni predsjednik Istražnog povjerenstva za Agrokor član je i Državnog sudbenog vijeća. Sredinom ožujka 2017. Odbor za pravosuđe predložio je Hrvatskome saboru da za članove Državnoga sudbenog vijeća imenuju SDP-ovca Orsata Miljenića i Miroslava Šimića iz Mosta, a za članove Državnog odvjetničkog vijeća (DOV) SDP-ovca Peđu Grbina iz oporbe te Dražena Bošnjakovića od vladajućih. Prilikom promjene političkih okolnosti i prelaska Mosta u oporbu na Šimićevo mjesto dolazi Željko Lacković.
Prisjećajući se slučaja s Lex Perković pitanje je možemo li očekivati da će SDP-ov Orsat Miljenić, za čijeg je mandata na čelu Ministarstva pravosuđa 2013. došlo do tog spornog zakona, pošteno i nepristrano, bez političkih utjecaja voditi Istražno povjerenstvo za Agrokor ili isto tako djelovati u Državnom sudbenom vijeću i npr. izboru sudaca koji će sutra možda voditi postupak protiv Agrokora?
Je li Orsatu Miljeniću mjesto u Državnom sudbenom vijeću nakon njegove uloge u “Lex Perkoviću”?
U vrijeme dok je bio ministar pravosuđa, aktivno je bio involviran i u tzv. “Lex Perković”, kojim se pokušalo zaštiti Josipa Perkovića i Zdravka Mustača.
Poznato je da su SDP i HNS 2013. izglasovali poseban zakon, “Lex Perković” kojim su spriječili izručenje bivših pripadnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Njemačkoj nakon ulaska Hrvatske u EU.
Zašto je Plenković rehabilitirao Miljenića?
Agrokor: Plenković svoj sukob interesa rješava dopuštanjem sukoba interesa SDP-u
Primjedbe na imenovanje Miljenića predsjednikom Istražnog povjerenstva za Agrokor mogle su se čuti i u Saboru.
Ivan Vilibor Sinčić (ŽIVI ZID) prigovorio je načinu imenovanja članova povjerenstva ističući da će mnogi ministri, koji bi zapravo trebali biti svjedoci u procesu, biti nositelji rada povjerenstva.
(VIDEO) Hasanbegović: Povjerenstvo za Agrokor je udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa
Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) istaknuo je kako će povjerenstvom predsjedati ministar iz Milanovićeve Kukuriku-vlade, zapamćen po predlaganju zakona “lex Perković”, kojim se htio staviti izvan hrvatskog i europskog pravnog sustava što predstavlja “udžbenički primjer višestrukog sukoba interesa” te je dodao “Predlažemo da za vanjske suradnike angažirate i Todorića, Perkovića i Mustača jer će predsjednik uspjeti pronaći rješenje i za to.”
Podsjetimo, pobjedom Kukuriku koalicije koncem 2011. Miljenić postaje ministar pravosuđa te u ministarskoj karijeri ostaje zapamćen i po sukobu s javnim ovršiteljima. Nakon što je ukinuo institut javnih ovršitelja, stigle su optužbe za sukob interesa i pogodovanje odvjetničkom lobiju.
Prava istina o Ovršnom zakonu, blokadama i deložacijama
Javni ovršitelji upozorili su početkom 2013. hrvatsku javnost da “novi Ovršni zakon i nova Odvjetnička tarifa pogoduje samo odvjetničkim uredima koji zastupaju velike vjerovnike – banke, komunalna poduzeća, teleoperatere u desetcima tisuća ovršnih predmeta i na njima zarađuju na milijune i desetke milijuna kn godišnje, poput odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o., čija je bruto dobit za 2011. bila 16,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit 13,1 milijuna kn, te odvjetničkog ureda ministra pravosuđa Orsata Miljenića, čija je bruto dobit za 2011. bila 2,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit 1,9 milijuna kn, i to sve na štetu dužnika, vjerovnika i Državnog proračuna, koji bi uvođenjem javnih ovršitelja uštedio 98,7 milijuna kn godišnje na troškovima ovrha koje sada provode sudovi” i da paket ovršnih zakona koji je stupio na snagu u listopadu 2012. nije u skladu s hrvatskim Ustavom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa